Jump to content

vladimir bog

Registrovani Član
  • Posts

    201
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    9

Everything posted by vladimir bog

  1. vladimir bog

    Prda

    sunce ti j..... ja sam se sav najezio.... ne smem da pomislim kako mu je
  2. vladimir bog

    Prda

    Zeznuli ga novce, sto je radio na jebenoj olimpijadi.... sta mu drugo preostalo, nego ovako da zaradjuje....
  3. vladimir bog

    Prda

    Neka ka BOG stvarno cuva....!!!!! Danas kroz neformani poslovni razgovor cujem stvari od kojih covek da se najezi.....
  4. vladimir bog

    Prda

    e jesi blesav....
  5. vladimir bog

    Dobrodol

    sad mozes da okreces koliko god hoces, to si trebao ranije....
  6. vladimir bog

    Dobrodol

    e sad veliki sipak za te velike ribe, izlovljeno sve u pm..... mozda za 5 godina opet bude nekog pecanja... nazalost
  7. nemoj prepravljati... u tome i jeste draz na tom stapu, tanka rucica..
  8. Onda lepo odvedite ovog momka ponovo na vodu, upecajte sarana od 35 i pokazite mu kako se vadi takav saran ziv.... xaxaxaxaxaxaxaxa.... Momak bravo!!!!!! Ali priznajem da sam radoznao da nam "momak" licno isprica pricu kako je i sta bilo, dovedite ga na forum!!!! a
  9. 'osines jako... i molis Boga da ne pukne stap... ako nije puklo nista, sigurno si malo dalje zabacio.... Nemoj misliti da se zezam, ali tako ide to...
  10. Šaranu je ime dao veliki švedski prirodoslovac Linneaus, 1758. godine. latinski naziv šarana je cyprinus i jedini je predstavnik porodice cyprinus u Evropi. Njegovo ime se sastoji od cyprinus (grč.=ciparski) i carpio (ne zna se tacno značenje). Divlja forma šarana potiče iz Mandžurije kineske provincije, odakle je naseljen u rijeke Mediteranskog, Aralskog i Kaspijskog sliva. Ovo je krupna, termofilna vrsta, koja se najbolje osjeća u suncem zagrijanim vodama nižih nadmorskih visina(do 400m nadmorske visine). Šaran je najznačajnija riba, kako sa sportskog, tako i sa gastronomskog i privrednog aspekta. Šaran je već u trećoj godini života sposoban za rasplod. Mrijesti se od aprila do juna pri temperaturi vode od 15 do 20°C, u plićacima obraslim vodenim biljem kao i na terenima koji su poplavljeni. Ženka položi od 50.000 do 1.500.000 komada jajašaca. Kroz 7 dana se razvije mlađ koji brzo raste, pa su to u jesen već ribice dugačke 10 do 11 cm. Druge godine mogu biti teški i do pola kilograma, a treće i do kilograma, da bi u četvrtoj godini mogli imati već od 2 do 4 kilograma. Čim se ribice izlegu, hrane se zooplanktonom, a več pri veličini od 2cm počinju da se hrane na dnu, gdje traže larve insekata, ali i dijelove biljaka i sjemenke.Kada temperatura padne ispod 8°C, šaran prelazi u mirovanje. Prosjecni vijek zivota je 10 do 50 godina, prosjecna duzina je 30cm do 1.30cm a prosjecna tezina je 8kg do 50kg. Postoji više vrsta šarana: Divljak (Wild carp) http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/Divljak.JPG Šaran divljak je cukundjeda danas nama poznatih šarana. Od njega su nastale sve današnje vrste šarana koje su naucnici ukrstili a kasnije i uzgajivaci ove plemenite ribe. U poredjenju sa ukrštenim šaranima ovaj izgleda od glave do repa kao pravi ratnik. Njegov izgled tijela više podsjeca na mrenu nego na šarana. Njegovo tjelo je kompletno prekriveno krljuštima. Ne razlikuje se divljak u odnosu na vještacki stvorene šarane samo izgledom nego i metabolizmom a ima i više Hemoglobina, šecera i vitamina A u krvi. U krvotoku mu kruži takodje 20% više crvenih krvnih zrnaca. To je najverovatnije razlog što je mnogo otporniji na bolesti u odnosu na mutante. Njegova težina je oko 2-3 kilograma a rijetko prelazi 5kg. Bilo je puno novinskih izvještaja i pisanja kako je uhvacen "Divljak" od 15 kilograma ali se tu najverovatnije radi o ljuskašu u izduženoj formi. Da bi se došlo do pravih rezultata mora da se vrši analiza krvi što nije posve jednostavno, cijena je visoka a kako bi to i bilo moguce izvesti kod pravih šarandzija, pa oni odmah posle vaganja i fotografisanja puštaju ulovljene šarane. Na žalost sve je manje voda u kojima srecemo prave divljake a ako ih i sretnemo to je prava rijetkost. U poslednjih par godina vlasnici ribnjaka praktikuju razmnožavanje i tov brzorastucih šarana. Ova vrsta šarane nerijetko dospjeva u divlje vode i dolazi do parenja sa divljacima što vodi laganom izumiranju pravih divljih ljepotana a vec u nekim vodama ih više uopšte nema. Mi moderne šarandzije uz pomoc zaštitnika prirode trebalo bi da se što više angažujemo da bi ove ljepotane održali u životu. Ljuskar (Common Carp) http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/Ljuskar.JPG Ljuskar je najbliži rodjak šaranu divljaku. Sve sledece vrste šarana koje mi poznajemo su nastale uzgajivackim usavršavanjem ovog šarana. Kao i šaran divljak i ovaj je kompletan prekriven ljuksma što ga dovodi u veliku slicnost sa njime a zbunjuje i mnoge šarandzije pa ga mjenjaju sa divljakom. Ova vrsta šarana ima najvecu brzinu rasta što je naucno dokazano a takodje je i otporniji na bolesti u odnosu na ostale veštacki stvorene vrste. Tjelesna forma ovog šarana može da bude vrlo razlicita od vrlo grbavih do znatno izduženih. Veleljuskavi (Špigler) http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/Veleljuskar.JPG Veleljuskar je prva uzgajivacka forma izvucena iz ljuskaša. Njegovo tjelo je prekriveno ljuskama samo po ledjima i sporadicno sa po nekoliko ljuski po ostalim djelovima tjela kao što su korijenje peraja i repa. Najcešca forma ovog šarana je sa grbavim ledjima a ponekad ga srecemo i u izduženoj formi. Ova uzgajivacka vrsta šarana dostiže najvecu težinu. Zbog ovog razloga ovo je najcešca vrsta šarana u uzgajivackim jezerima i iz tog razloga druge vrste vrlo rijetko srecemo na trgovackim tezgama pa ga zato neki nazivaju pijacnim šaranom. Španac (Cajler) http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/spanac.JPG Cista uzgajivacka vrsta ovog šarana ima samo jedan red ljuski po dužini bocne linije a u pojedinacnim slucajevima i dva reda ali tada su ljuske nešto manje. Kod najmanjih odstupanja od ove slike rasporeda ljuski najverovatnije se radi o genetski stvorenom uzgajivackom šaranu. U poredjenju sa ljuskašom i veleljuskašom ovaj šaran raste mnogo sporije pa iz tih razloga nikada ne dostiže njihovu težinu. Golac (Mirror Carp) http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/galac.JPG Poslednja nama poznata uzgajivacka vrsta šarana je golac a u idealnim uslovima nema ni jednu ljusku ali može da dodje do toga da ima poneku. U osnovi ovaj šaran ima sitne ljuske pri korijenu peraja što može da bude i na bilo kojem dijelu tijela. Kao i španac ova vrsta šarana raste nešto sporije a neki od razloga su manji broj krvnih zrnaca u krvi i manja površina škrga pa stim nikada ne dostiže velicinu i težinu kao veleljuskaš. Ova vrsta šarana je vrlo osjetljiva na bolesti. Kao što druge šarane štite ljuske ovoga štiti debeli sloj kože. Koi http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/koi.JPG Koi je obojena mutacija šarana prethodnika. Nastao je od izdužene posve ljuskama prekrivenog divljaka. kroz ukrštanje golaca, veleljuskaša i španca u japanu je stvorena i ljuskama prekrivena vrsta koia. Na osnovi ove ribe u japanu je stvoren veliki kult ali ga i u našim vodama srecemo kao nikada do sada. Kroz dugogodišnje proucavanje ove vrste ribe covjek je napravio veliki uticaj na njen razvoj. Od nekadašnjeg prethodnika ove vrste koji je dostizao nekih 5 kilograma stvoreni su genetski mutanti koji daleko prelaze cifru od 25. Covjek je u stanju da ukršta gene koje je isprobao i na šaranu što je dovelo do alarmantnog stanja medju naucnicima a dovelo bi do izumiranja ove riblje populacije. Gradja sarana Riba se sastoji od 10 sistema tjelesnih organa: kožnog potkrova, kostura, mišića, krvožilnog sistema, dišnog sistema, probavnoga sistema, mokraćno-spolnoga sistema, živčanoga sistema, culima i žlijezdama sa unutrasnjim lučenjima, koje zajedničkim radom cine jedinku. Anatomija proučava oblik, položaj, međusobni odnos, mikroskopsku građu i embriornalni razvoj tih sistema. Dok fiziologija proučava njihov rad i funkcije, te ponašanje jedinke, njezine sposobnosti i odnos prema sredini. Oblik tijela i peraje Tijelo vecine riba je vretenastog oblika, sličnog torpedu, lagano do jako bočno spljošteno. Osnovni plan građe je bilateralna simetrija, tj. lijeva i desna polovina su identicna. Glava, trup i rep međusobno su čvrsto povezani. Granicu između glave i trupa predstavlja zamišljena poprečna ravnina, koja dotiče stražnji rub škržnog poklopca, a granicu između trupa i repa zamišljena poprečnim ravninama koja dotiče početak podrepne peraje. Repno stablo je dio repa između zadnjeg kraja podrepne peraje i početka repne peraje. Omjer dužine glave, trupa i repa je 1:2:1. Peraje (pinnae) su udovi riba. To su kožni nabori poduprti okoštalim (koštunjače) ili rožnatim(hrskavičnjače) "žbicama". Razlikujemo parne i neparne peraje. Parne peraje su prsne i trbušne peraje, koje odgovaraju udovima viših kralješaka. Neparne ili vertikalne peraje su leđna, repna i podrepna (analna) peraja. U nekih vrsta nalazi se iza leđne peraje posebnamasna peraja. One služe za održavanje tijela u ravnoteži ili u okretanje prema gore, odnosno dole. Položaj stomacnih peraja varira znatno kod pojedinih vrsta. Od neparnih peraja najvažnija je repna, koja bitno učestvuje u pokretanju. Ona može biti simetrična, s jednako razvijenim gornjim i donjim dijelom ili asimetrična. Leđna i podrepna peraja služe pretežno za kormilarenje. Koza Koža je granično tkivo, koje odvaja jedinku od okoline i ostalih organizama. Ona zaštičuje od utjicaja okoline i omogućuje prilagođavanje na njih, a ujedno je i prva obrambena linija u borbi protiv bolesti. Učestvuje u disanju,ekskreciji i osmoregulaciji. Tu je i središte boja, koje omugučavaju skrivanje ili pokazivanje prisutnosti, te seksualno raspoznavanje. Koža se sastoji od dva sloja: pousmine ili pokožice (epidermis) epitelne građe, i usmine ili krzna (corium,dermis) vezivno tkivo građe. Pousmina se sastoji od oko 10-30 slojeva epitelnih stanica. Ona je dublja u vrsta sa slabo razvijenim ljuskama ili bez ljusaka. Najdublji, bazalni sloj tvore cilindrično stanice, čijim umnažanjem nastaju stanice površnih slojeva. Na površini stanice su plosnate, postupno odumiru i otpadaju. Epitel nije orožnao. Izuzetak predstavljaju biserasti organi ili tzv. mrijesni osip u spolno zrelih mužjaka. Između indiferentnih epitelnih stanica nalaze se dvije vrste jednostavnih žlijezda: sluzne ili mukozne i serozne ili albumozne. Sluzni omotač smanjuje trenje tijela s vodom, zašticuje napadaje tijela od parazita,gljivica i bakterija, pomaže regulaciji osmotskih procesa. Dok duguljaste serozne žlijezde luče sekret među epitelne stanice i time daju koži vecu mehaničku otpornost i brane je od infekcija. Kostur Kostur se sastoji od dva dijela: unutrasnjeg i vanjskoga, koji se sastoje od tkiva otpornih na pritisak. Vanjski kostur sačinjen je od ljuski, žbica, peraja i vezivnoga tkiva koje povezuju kožu s podlogom. Unutrasnji kostur možemo podijeliti na mekši (membranozni) dio i na čvrsti koštani (hrskavični) dio. Kralješnica se sastoji iz tijela, te gornjih i donjih lukova. Prednji služe za povezivanje kralježnice s glavom. Kralješvi trupa imaju postrane nastavke, na one koje se nadovezuje donja cuba. Gornji lukovi kralježnice prave kanal kojem je smiještena leđna moždina. Donji lukovi repnih kralježaka prave hemalni kanal, u kojem se nalaze glavne krvne žile repnog dijela tijela. Sistemi Mišicni sistem Razlikujemo 3 vrste mišića: glatke (pretežno mišići crijeva), srcane i skeletne ili poprečno prugaste mišiće. Kostursku muskulaturu sačinjavaju mišići glave, trupa i parnih perja. U mišiće trupa spadaju veliki postrani mišići, kanalni mišići i mišići repne peraje. Glavnu masu mišića trupa prave veliki postrani mišić, koji započinje kod glave i završava kod repne peraje, a ispunjava prostor od kralješnice i vezivno-tkivnom pregradom. Mišići glave sastoje se od niza hemijskih reakcija, bez utroška kisika, to je anerobna faza mišićnoga rada. http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/misicnisistemi.JPG U osnovi šarani uzimaju hranu na tri načina: 1.Usisavanje Šarani na ovaj način najčešće uzimaju sitniju hranu. Riba prvo zatvara usta, ispušta na škrge vodu i na neki način u usnoj šupljini stvara pritisak pomoću kojeg već prema njenom interesu u usta usiše određenu količinu tvari za koje smatra da su moguća hrana. Ukoliko okusni receptori koji se nalaze na ribljim usnama, brčićima, unutar usne šupljina, pa i na škrgama, prepoznaju usisani materijal kao hranu, ona prolazi kroz ždrijelo, ako je potrebno usitnjava se ždrijelnim kutnjacima i odlazi u crijeva. (Šaran za razliku od predatorskih riba nema želudac.) A ako uzeta tvar nije prepoznata kao hrana, riba je izbacuje iz usta. Poznato je da su šarani po prirodi vrlo radoznale životinje, a njihov način hranjenja uključuje stalno ispitivanje usisavanjem svega i svačega u njihovoj prirodnoj okolini (na riječnom ili jezerskom dnu). Na ovaj način se hrane životinje koje nisu imale puno iskustva s ribolovcima, odnosno iz onih voda gdje nije previše često lovljeno. Riba koja tako uzima hranu u nju ima puno povjerenje. Šaran može usisati hranu s 4 do 5 centimetara udaljenosti, a stručnjaci su čak uspjeli i izmjeriti brzinu usisavanja koja se kreće oko 0,6 m/s. 2. Uzimanje ustima I ovo je ponekad sasvim prirodan način uzimanja hrane, naročito kada šaran s dna skida neku jače fiksiranu hranu (neke školjke, puževi i sl.). Riba prilazi hrani (koja je obično većih dimenzija), otvara usta, prislanja ih na nju, polagano usisava i guta. I kod uzimanja mamaca s udicom sve ovo se događa u neprekinutom slijedu, naročito ako riba u svojoj skoroj prošlosti nije imala loših iskustava s takovom hranom tj. ako nije na nju ulovljena ili je pobjegla (otkačila se) s udice. 3. Kombinacija Šarani koji traže hranu traže je tamo gdje se ona nalazi. Ako ruju po mulju, ustima formiraju nešto kao usisavač te kombinacijom obje tehnike ustima odvaljuju zemlju i mulj, a kasnije tu materiju usisavaju i u ustima fiksiraju, te detektiraju i pročišćuju potencijalni zalogaj. Poznat je i način kada ribe prema mekšem ili muljevitom dnu upute snažan mlaz vode iz usta koji uskovitla talog na dnu vode, pa kasnije lebdeći sediment s hranom jednostavno posišu. Mogu li šarani i amuri žvakati? Prije nego što hrana koju šaran pojede pređe iz ždrijela u crijevo, ona prolazi kroz ždrijelne zube. Šaran od svih ciprinida ima najjače ždrijelne zube - veći primjerak ima pritisak jak gotovo kao i ljudska vilica. Šaransko je vilica pomalo čudno i neobičnog oblika: sastoji se od dvije vilice s po pet zuba i ploče za žvakanje, koja se nalazi iznad njih. Pokretima koji najviše sliče kravljem žvakanju, oni drobe sve tvrđe dijelove hrane i istovremeno ih natapaju enzimima koji se proizvode iz žlijezda raspoređenih po mekim tkivima oko njih. Tako se u kombinaciji mehaničkog žvakanja potpomognutog enzimskim hemijskim djelovanjem lome i najtvrđi materijali od kojih se sastoji šaranova prirodna hrana - ljuske školjki, puževa, tvrdi hitinski oklopi nekih insekata, suve žitarice... Kako šaran nema želuca tako "oprana" i usitnjena hrana prelazi direktno u crijevo. Recimo da lovimo amure na sistem isti kao i danas samo bez olova(kako nebi bili osjetljivi) dogodilo bi se to da bi progutale mamac duboko i precvikale najlon s svojim ˝čekićem˝. Lako bi ribe tokom noći halapljivo jele mamce i gutale ih tako duboko sve dok ždrijelni zubi ne bi prerezali predvez. Ujutro bi slijedilo veliko nezadovoljstvo. http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/zvakatii.JPG Amur (Ctenopharyngodon idella) http://www.carpteam-explorer.com/images/stories/osaranuslike/amur.JPG Pripada redu Cyprinoformes, podredu Leuciscinae. Ime je dobio po azijskoj rijeci Amur koja je dobrim dijelom granična voda između bivšeg SSSR-a i Kine. Amur živi u gornjem i srednjem toku te velike rijeke. U Kini živi u Žutoj i Crvenoj rijeci. Te su vode u svojim gornjim tokovima brze i naglo teku da bi se niže, nizvodno, razlile i poplavile velika područja. Amurova ženka pušta ikru u brzim tokovima, a voda je nosi površinom nizvodno do razlivenih područja gdje je temperatura vode viša od 20°C što je nužno za izvaljivanje ikre i dalji razvoj amurova mlađa. Ona pušta 30 000 do 800 000 komada ikre koja se, oplođena, spušta površinom rijeke. Amur je lijepa i pravilno građena riba. Ima dosta široko čelo i lijepe velike ljuske. Leđa su mu zelenkasta, bokovi tamniji, a stomak svjetliji. Leđna i repna peraja su tamnije, a ostale svjetlije. Može narasti preko metra dužine i tridesetak kilograma težine. Kod nas je polno zreo u četvrtoj godini pri težini od preko 3 kilograma. Manji mlađ se hrani planktonom, lavrama i račićima. Kad poraste, prelazi na biljnu hranu. Brzo raste. Šeste godine može doseći težinu do 7 kilograma. Amur je prenesen u evropski dio bivšeg SSSR-a i dalje u Rumuniju, Bugarsku i Mađarsku. Prije četrdesetak godina mlađ amura je prenesena iz Mađarske u neke ribnjake bivše Jugoslavije gdje je počeo njegov uzgoj uz šarana. Hrani se vodenim biljem: trskom, mrijesnjakom, vodenom lećom, žabokrečinom, vodenom kugom, rogozom, a jede travu i djetelinu, ako mu se dade. Pravi je biljožder koji brzo raste. Amur pojede dnevno mnogo vodenog bilja, gotovo toliko koliko je težak. Često ga upotrebljavaju u ribnjacima i za "čišćenje" obraslih vodenih površina. Ipak, postoji problem mriješćenja u našim klimatskim uslovima. Vjestackim mriješćenjem postižu se rezultati. Vrijeme njegova prirodnog mrijesta pada u doba kada naše rijeke nemaju potrebnu toplinu za njegov mrijest. No čini se da se u zadnje vrijeme prilagodio našim vremenskim uslovima i temperaturama vode, te se mrijesti. Amur je otporan na neke šaranske bolesti, premda je iz istog roda. Prema svom vanjskom izgledu najsličniji je našem klenu, premda se odmah može primjetiti razlika jer ima znatno manju glavu. U bivšem SSSR-u amur je postao već odavno i riba sportskih ribolovaca pa su ga tamo naselili i u neke otvorene vode. A i kod nas je već uobičajeno da je amur postao stanovnik zatvorenih voda. Obično su to društveni ribnjaci, bogati vodenim biljem. Sportski ribolovci love ga na komadiće trske, a love ga kao i šarana na kukuruz, žgance, te modernijim i sofisticiranijim metodama kao što su lov "boilom". On je borbena riba i, kad osjeti da je uhvaćen, bori se žestoko. I kao što smo iz dosad iznesenog vidjeli amur je odlična privredna i sportska riba koja je sve više zastupljena u našim vodama.
  11. ne moze riba da "kaki"... zaglavi se... naduva se i crkne... saran nema zeludac, uzeta hrana direktno ulazi u "creva", ne svari se i caooo.... pozdravljam odluku!!!!
  12. eeee ako ovaj cup nije zasluzio pravo izvestavanje, nek ide sve u....
  13. batalite gluposti, ajmo rezultati....
  14. Opet neprijatna situacija, jedan clan ekipe Granit baits ,na poziciji 23, je provocirao goste u restoranu udruzenja i na kraju je izvadio ONU STVAR'' i mokrio po restoranu, Sudija je otisao da ih opomene da odvedu clana ali su i sudije napali,pa je dosla policija i DISKVALIFIKOVANI. jl se neko zeza i stvarno ovo bilo???? axaxaxaxaxaxaxaxa.... ne mogu da verujem!!!! p.s. organizatoru svaka cast na hrabrosti i smelosti da se uhvati ovako neceg, skidam kapu, bravo!!!!
  15. ponesi plovak i pecaj sitnog sarana.... ubacili sice koliko volis....
  16. 1. Boki CS.......................... 20,38 2. Deja Krusevac ............... 10,31 3. Smudj MB grof ............... 1,66 4. Minja ............................. 5,35 5. Mladenovac .................... 16,53 6. Cigra Krusevac ...............1,59 7. Reviri Srbije ................... 3,16 8. VIP Beograd ...................2,49 9. Maros Mix .......................2,04 10 Carp Rejsing tim Boban and CO....15,84 za sada....
  17. na morovicu niko ne peca druze moj.... Markovac!!
×
×
  • Create New...