Jump to content

Borovicko Jezero Crna Gora


Brajo

Recommended Posts

Pozdrav svima,

Želim vam prezentovati novu divlju vodu koja će pravilnim gazdovanjem od strane Srk Lipljen iz Pljevalja postati pravi raj za šaranske ribolovce u Crnoj Gori i šire. Rijec je o jezeru u Pljevljima - Borovičkom jezeru.

Borovičko jezero je nastalo nakon završetka iskopavanja uglja u borovičkom basenu Pljevalja u Crnoj Gori prije oko 20 godina. Jezero se nalazi na 10 minuta od centra grada, sa glavnog magistralnog puta udaljeno svega 500 metara. Prodavnica i kafe nalaze se na samoj skretnici sa magistralnog puta ka jezeru.

Površina jezera je oko 22 ha, a dubine je od 1 m do 40 m.

U jezero se ulivaju dva potoka Ljućanik i Smrdan, ima dosta i podzemnih izvora sa kvalitetnom vodom. Iz jezera voda se odliva u rijeku Vezišnicu i velike je snage pri izlasku. Površina oko jezera je nekultivisana i talasasta, obrasla trskom u priobalnom pojasu.

U jezeru sada postoji više ribljih vrsta, a najviše klena, babuške, šarana, grgeča, pastrmke, krkuše, gaovice. Neke riblje vrste su ubacivane iz drugih jezera: krap i grgeč iz Skadarskog jezera, šaran divljak i šaran golać iz Bilećkog jezera, babuška iz Zminjičkog jezera sa Njegovuđe.

Neke riblje vrste su same došle u ovo jezero, kao što je klen, gaovica i pastrmka, koje su preko potoka koji otiče iz jezera u rijeku Vezišnicu našle put do svog novog staništa.

U jezeru je puno školjke, koje su preplavile priobalni pojas ove akumulacije. Ova školjka je izvrsna za ishranu šarana, koji brzo rastu i napreduju u ovom jezeru. Kako struka objašnjava, ptice su kroz izmet donijele školjku . Bijela riba se namnožila u velikom broju, pošto za sada nemaju ozbiljnijeg predatora, izuzev poneke pastmke i vidre. Najveci primjerci šarana ulovljeni na ovoj prelijepoj vodi teže oko 14 kg, dok se planira poribljavanje u 2018 godini.

U svakom slučaju, nadam se da će Borovičko jezero postati oazu šaranakih sportskih ribolovaca. Ovo jezero pretenduje da postane prvi šaranski revir u Crnoj Gori u 2018 godini.

Ako prolazite ka moru magistralnim putem Pljevlja- Niksic - Risan, obavezno svratiti da uzivate u prirodi i ljepoti ovog jezera!

 

IMG-0efa9c17ebe3bb9319ea85158fcff676-_V.

 

 

IMG-20c48785f5cb4b1241754d1e4da5d10a-_V.

 

 

IMG-638b7d315707c583a916d445ad8960c0-_V.

 

 

IMG-6037a90b8ea0c85c2b97940192e73661-_V.

 

 

IMG-df25a0ee0a6c251c0f7b5173b1dcd319-_V.

 

 

IMG-e88c106266b1e3e397ac38986cf38a70-_V.

 

IMG-4996354ab7a65136560a874c8eab7451-_V.

  • Like 11
Link to comment
Share on other sites

Pozdrav svima,

 

Želim vam prezentovati novu divlju vodu koja će pravilnim gazdovanjem od strane Srk Lipljen iz Pljevalja postati pravi raj za šaranske ribolovce u Crnoj Gori i šire. Rijec je o jezeru u Pljevljima - Borovičkom jezeru.

 

Borovičko jezero je nastalo nakon završetka iskopavanja uglja u borovičkom basenu Pljevalja u Crnoj Gori prije oko 20 godina. Jezero se nalazi na 10 minuta od centra grada, sa glavnog magistralnog puta udaljeno svega 500 metara. Prodavnica i kafe nalaze se na samoj skretnici sa magistralnog puta ka jezeru.

 

Površina jezera je oko 22 ha, a dubine je od 1 m do 40 m.

 

U jezero se ulivaju dva potoka Ljućanik i Smrdan, ima dosta i podzemnih izvora sa kvalitetnom vodom. Iz jezera voda se odliva u rijeku Vezišnicu i velike je snage pri izlasku. Površina oko jezera je nekultivisana i talasasta, obrasla trskom u priobalnom pojasu.

 

U jezeru sada postoji više ribljih vrsta, a najviše klena, babuške, šarana, grgeča, pastrmke, krkuše, gaovice. Neke riblje vrste su ubacivane iz drugih jezera: krap i grgeč iz Skadarskog jezera, šaran divljak i šaran golać iz Bilećkog jezera, babuška iz Zminjičkog jezera sa Njegovuđe.

 

Neke riblje vrste su same došle u ovo jezero, kao što je klen, gaovica i pastrmka, koje su preko potoka koji otiče iz jezera u rijeku Vezišnicu našle put do svog novog staništa.

 

U jezeru je puno školjke, koje su preplavile priobalni pojas ove akumulacije. Ova školjka je izvrsna za ishranu šarana, koji brzo rastu i napreduju u ovom jezeru. Kako struka objašnjava, ptice su kroz izmet donijele školjku . Bijela riba se namnožila u velikom broju, pošto za sada nemaju ozbiljnijeg predatora, izuzev poneke pastmke i vidre. Najveci primjerci šarana ulovljeni na ovoj prelijepoj vodi teže oko 14 kg, dok se planira poribljavanje u 2018 godini.

 

U svakom slučaju, nadam se da će Borovičko jezero postati oazu šaranakih sportskih ribolovaca. Ovo jezero pretenduje da postane prvi šaranski revir u Crnoj Gori u 2018 godini.

 

Ako prolazite ka moru magistralnim putem Pljevlja- Niksic - Risan, obavezno svratiti da uzivate u prirodi i ljepoti ovog jezera!

 

IMG-0efa9c17ebe3bb9319ea85158fcff676-_V.

 

 

IMG-20c48785f5cb4b1241754d1e4da5d10a-_V.

 

 

IMG-638b7d315707c583a916d445ad8960c0-_V.

 

 

IMG-6037a90b8ea0c85c2b97940192e73661-_V.

 

 

IMG-df25a0ee0a6c251c0f7b5173b1dcd319-_V.

 

 

IMG-e88c106266b1e3e397ac38986cf38a70-_V.

 

IMG-4996354ab7a65136560a874c8eab7451-_V.

 

 

Jezero je prelepo druze nema sta...reci mi koja dozvola vazi tu ?

Link to comment
Share on other sites

Pozdrav Bozo,

Jezero gazduje Sportski ribolivni klub Lipljen iz Pljevalja ( ujedno gazduje ribljim fondom na svim vodama opstine Pljevlja). Dozvola se moze kupiti direktno u klubu ili na vodi ali se potrebno o tome informisati. Na ulasku u jezero postoji security radnika koji ce vas uputiti direktno na vodu. Kontak telefon Meka covjeka koji je domacin na jezeru je +38268773651. Domacini su vrlo ljubazni i predusretljivi izuzetno domacinska atmosfera. Kod njih mozes naruciti i kuvani stari kukuru a tu su za sve da boravak na jezeru bude u fullu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Pozz Billy,

U jezeru je prije nekih 10 tak godina ubacen šaran, i to divljak iz Skadarskog jezera, a potom i golac iz Bileckog jezra. U 2017 godini je ubacena neka kolicina sitnijeg sto je plan i za ovu godinu uz poribljavanje krupnijim komadima. Kontak telefon Meka covjeka domacina na jezeru ostavio sam u prethodnom postu i kod njegab se uvijek moze zakazati. Plan o druzenju prijatelja u avgustu 18 o kom sam ti pricao je ovo jezero,organizacioni odbor???? pozicija debeli hlad koji vidis na fotkama????????????

Link to comment
Share on other sites

Pljevlja su na samoj granici CG i Srbije, granicni prelaz Jabuka. Tu je vrlo blizu i BIH. Na granici nece praviti problem za ribolovnu opremu ( Ata katnet) jer samom najavom dolaska domacinu Meku taj dio resavate a i nama nikada za ulazak u Srb nisu trazili. Od BG do Pljevalja je oko 315 km, put je dobar jer od Prijepolja si za tili cas u Pljevljima.
Link to comment
Share on other sites

Prelepo jezero i sam izvestaj o njemu,samo jedno pitanje za poznavaoce,jel krap i saran ista vrsta ribe? Ima li razlike?

Ista je naravno samo je drugacije zovu. Makedonci takodje zovu sarana krap

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Prelepo jezero i sam izvestaj o njemu,samo jedno pitanje za poznavaoce,jel krap i saran ista vrsta ribe? Ima li razlike?

Nedavno sam bas isto pitanje postavio ehtiologu upošljenom u Nacionalnom parku i on mi je objasnio da je razlika nastala uslovima u kojima riba opstaje i da generalne razlike između krapa i šarana nema...

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 6 months later...
posle prolecnog druzenja na Skadarskom,za svecanim ruckom,imao sam prilike da probam cuvenog Skadarskog krapa. Ubedjivale me komsije Crnogorci da je to nebo i zemlja u odnosu na naseg Dunavskog divljeg sarana,sto kao sportska riba,sto kao namirnica. ja klimam glavom,misleci u sebi 'ma daaaj' ,ne da mi se da se prepirem .posto nisam upecao ni jednog krapa,ne znam kakav je kao sportska riba,ali kao hrana je izvrstan. ima daleko manje masti od naseg,zaista misicavija riba. a ukus-neverovatan(a riba od 7+ kg). sve ovo govorim u prilog tome da ima nekih varijacija u odnosu na naseg,valjda zbog zemljista na samom dnu(smatram),ali neosporno da je to ista vrsta.
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Malo sam istraživao po pitanju razlika i sličnosti šaranske vrste. Razlike i ako postoje nastale su i uslovljene su mutacijom kroz decenije koliko se šaran nalazi u našim vodama. Kako sam došao do info o istoriji šarana u S.Jezeru, prvi ko pominje šarana jesu Rimljani koji su već tada u manastirima držali i uzgajali šarana te su stručnjaci mišljenja da je tako i nastanio Skadarsko J i Ohridsko J. E sada obzirom da istoričari kažu tako nema razloga da ne vjerujem u to..  Imao sam prilike da vidim i šarana sa Dunava a i iz Skadarskog J, pa i iz Liverovićkog i Slanog jezera ali neku drastičnu razliku nisam vidio, oni koji su iz dubine oni su malo tamniji, onda oni iz brze vode su vretenasti kao šilo, to je sve po mom mišljenju jedna te ista vrsta samo eto kroz godine malo se prilagodila uslovima života.... 

Link to comment
Share on other sites

Bio sam na skadru vise puta , postoje delovi i izvori sa kojih se pije voda po obalama jezera , s toga rekao bih da je stepen zagadjenosti daleko daleko manji nego na nasim vodama pa malo li je samo to ? Zar nije dovoljno da ta riba ima potpuno drugaciji ukus za razliku od ovog naseg koji se neretko oseca na muljcinu i talog nastao nasom krivicom . 

A jos bolje izgleda jezero kad ga gledas sa visine potpuna divljina sa mnogo nepristupacnih i neistrazenih mesta 

Link to comment
Share on other sites

Bio sam u Niksicu prekljuce,jeo sarana upecanog na Slanom jezeru,saran ko saran,nikakva razlika,onaj sto nije isprzen isti kao s Dunava ili nekog naseg jezera....imamo mi na Fruskoj gori jako slicna jezera tim Crnogorskim,r;be iste....dal se on zvao Krap,Karp ili saran sve je to isto,nas je.
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...