Jump to content

Amur


Recommended Posts

Pecam uglavnom amura pa me interesuje da li amur pamti mesto hranjenja kao šaran i kakva je razlika u kupanju-bacanju između šarana i amura?

Poznato mi je da se kreće u jatu ali koliko jedniki bude u jatu?? :? :?

Link to comment
Share on other sites

Amur je lijepa riba vretenastog oblika tijela, a potiče iz istočne Azije gdje je rasprostranjen od Amura do južne Kine. Na područje bivše Jugoslavije prvi puta je donesen kao jednogodišnji mlađ 1963. godine i kasnije masovno raširen u ribnjake Vojvodine i Hrvatske. Životni vijek mu je navodno do 60 godina, a u Kini doseže duljinu 1,3 do 1,5 metara i težinu 30 do50 kilograma. Kod nas su te veličine nešto manje, ali još uvijek su to ribe impozantne veličine i snage. Biljožder je i jede ogromne količine skoro svih vrsta vodenog bilja, pa i trsku i lišče vrba iznad vode. Zanimljivo je da voli boraviti u lokvanjima, ali ih ne jede. Računa se da za kilogram prirasta treba pojesti od 50 do 200 kilograma bilja. Hranu melju snažnim zubima u ždrijelu koji su ujedno opasnost za ribolovce. Naravno neće i ne može vas njima ugristi, ali ako vam duboko uvuče predvez gotovo da nema materijala koji neće u trenu pregristi. U optimalnim uvjetima amur od 4 kg za godinu dana može dobiti na težini 2 do 3 kg, što znači da on sam tu godinu pojede 400 do 500 kg vodenog bilja. Ovaj podatak treba imati na umu kod poribljavanja, jer može ozbiljno poremetiti ravnotežu vrsta u vodi. Druga opasnost je ogromna količina izmeta koji izbacuje, a koji izaziva rast alge koju ne jede niti jedna naša riba. Da bi izbjegli razvoj algi koje onda umanjuju količinu kisika, uz amure treba ubaciti i tolstolobika koji se hrani uglavnom planktonskim algama. Amur se počinje hraniti kad temperatura vode pređe 10ź C i kako raste temperatura vode, raste i njegov apetit. To je kod nas period od III do XI mjeseca, ali se ipak najbolje lovi od VI pa do X mjeseca. Za mrijest treba vrlo specifične uvjete kojih nema u našim vodama, a to nam olakšava kontrolu broja tih riba u nekoj vodi.

 

Dolaskom zime, kada voda zahladi, prestaju se hraniti i skupljaju se u velika jata koja silaze u dublje dijelove vode gdje čekaju proljeće. U to vrijeme kožne žlijezde im luče velike količine sluzi koja obavija tijelo kao zaštita.

 

(tekst preuzet sa sajta)

Link to comment
Share on other sites

Nemogu da vreujem, zar baš niko da nešto kaže :cry:

SIX mozda i ima ko bi nesto napisao ali je vrlo nezahvalno pisati takve stvari jer taktika koja radi na jednoj vodi, mozda je potpuno pogresna na drugoj, i to zavisi od mnogo cega! Kao sto sam ti vec i pre rekao, ja pecam tako sto istresem svu hranu na jedno mesto, najvise 1 kvadrat povrsine, i sva tri stapa zabacim na to mesto! Dva bas na gomilu, sa podizacem obavezno, da amur kada dolazi na gomilu, prvo na njih nailazi i jedan sa strane, jedno metar dalje, na tog obicno cekam ili onog PRAVOG ili sarana koji ce sigurno naici da vidi sta se to tu desava! Ova dva sa podizacem su namamceni kukuruzom iz dipa, koji sam pravim, aroma ili ananas ili jagoda a treci boilom, obicno iste te, ili slicne arome! Hrane je potrebno mnogo, sto vise to bolje, ali opet moras da vodis racuna o broju riba na mestu gde pecas. Tamo gde ja pecam kada duze hranis konstantno, dodje toliko amura da imam osecaj da bi pojeli ceo vagon da istreses odjednom, sva voda kljuca!!! Jos je bitno vrlo da koristis lead core zbog toga sto su ti svi stapovi blizu zabaceni pa da ne bi dolazilo do mrsenja!!!

Najbolje vreme za pecanje leti je po meni od nekih 9 ujutro, kada pocne da greje sunce pa do nekih 2 popodne, kada bas jako ugreje i postane sparno, onda staju sve aktivnosti, i naravno noc je isto dobra, samo ja nocu se uglavnom preorijentisem na sarana ;)

Primama se sastoji od kuvanog kukuruza, konoplje, ribnjackih peleta, i mrvljenih boila! Po dolasku na mesto bacam oko 70% od onoga sto planiram da potrosim a ostalo raspodelim tako da bacam po malo svakih 2-3 sata i naravno posle griza!!!

Eto to je taktika za Monostorski rit koju koristim, a verovatno se ne bi mnogo promenila ni kad bi isao da pecam amura negde drugde!!! :)

Ako si slobodan sledeci vikend hajde sa mnom i Goranom na pecanje ;)

Link to comment
Share on other sites

samo da se nadovežem

 

vrlo malo ljudi poznajem koji ciljano pecaju amura, a verovatno ih i ima malo. Opet s'druge strane malo je voda u kojima ima gabaritnih primeraka

U potpunosti se slažem sa tobom Đape,otuda i ovako mali odziv na ovom postu. To je bar moja pretpostavka.

 

Lično poznajem lika koji peca dugi niz godina isključivo amura. Njegova strategija je sledeća sirovi kukuruz potopi u bure naspe vode i ostavi neko vreme na suncu da se ukiseli ili usmrdi kako hoćete. Zatim uzima kantu od poludisperzije mislim da je oko 20 litara i na tromeđi iz čamca pospe na tri lokacije na kojima peca godinama. Od mamaca koristi isključivo kiseli kojim ga hrani i vanilu koju sam pravi ili kupi cukk-ovu. Peca na ownerove udice (neznam tačno koje) No 1 dva zrna kukuruza kači direktno na udicu i navlači ih do ušice udice odnosno veza. Rezultati prvi amut 16 kg. drugi 5 kg. treći 14 kg. za desetak izlazaka.

 

Znači čovek nekuva kukuruz i peca velike ribe,ustvari uvek je i pecao velike ribe! :? :?

Link to comment
Share on other sites

Pa i nemorase uporno kuvati kukuruz!Ili se potopi u cistoj hladnoj vodi i ostavi nedelju dana dase ukiseli i fermentira sto se meni najbolje pokazalo.Druga varijanta kukuruz natopiti sa prokuvanom vodom i dodati mellasu ili vanilin secer i sveto opet ponoviti nakon 12 sati.
Link to comment
Share on other sites

samo da se nadovežem

 

vrlo malo ljudi poznajem koji ciljano pecaju amura, a verovatno ih i ima malo. Opet s'druge strane malo je voda u kojima ima gabaritnih primeraka

U potpunosti se slažem sa tobom Đape,otuda i ovako mali odziv na ovom postu. To je bar moja pretpostavka.

 

Lično poznajem lika koji peca dugi niz godina isključivo amura. Njegova strategija je sledeća sirovi kukuruz potopi u bure naspe vode i ostavi neko vreme na suncu da se ukiseli ili usmrdi kako hoćete. Zatim uzima kantu od poludisperzije mislim da je oko 20 litara i na tromeđi iz čamca pospe na tri lokacije na kojima peca godinama. Od mamaca koristi isključivo kiseli kojim ga hrani i vanilu koju sam pravi ili kupi cukk-ovu. Peca na ownerove udice (neznam tačno koje) No 1 dva zrna kukuruza kači direktno na udicu i navlači ih do ušice udice odnosno veza. Rezultati prvi amut 16 kg. drugi 5 kg. treći 14 kg. za desetak izlazaka.

 

Znači čovek nekuva kukuruz i peca velike ribe,ustvari uvek je i pecao velike ribe! :? :?

 

Koji je to lik,po opisu mi lici na Janka :lol: :lol:

Link to comment
Share on other sites

  • 9 months later...

Mislim da bi se na nekim jezerima moglo pokušati ciljano loviti amure.

Postoji jedna mala grabica u samom centru grada Zagreba. Poznatija pod nazivom Potkova na jezerima Savica, kojima gospodari ŠRD šepčenica. Jezero krije nekoliko fascinantnih primjeraka amura. Do sada tajna informacija je da od 1960.-1980. ulovljeno preko dvadesetak amura 30kg+, a od 1992.-1995. god čak 4 amura 32kg+!

S tom informacijom sam počeo loviti ( u društvu prijatelja Matije) na tome jezeru 2005.god i trud se isplatio.

Tako je 2006.godine ulovljen amur 32kg (Marijan Slonšek), a mi smo se 2007.god okitili ulovom amura od 29,400kg.

Evo slika...

http://img705.imageshack.us/img705/1274/copy3ofcimg1301.jpg

http://img692.imageshack.us/img692/8507/copyofcopyofcimg1303.jpg

moj rekord u ulovu amura...

Link to comment
Share on other sites

:clap:

koliko dugo si ga vadio iz vode

 

A bilo je dosta zaj... :D

Ali cijelo umaranje je trajalo dvadesetak minuta.

Čak je kolega morao prilikom sačenja zakoračiti u vodi jer se amur okrenuo u podmetaću htio je naglo krenuti od obale. Da nebi riba poderala mrežu, kolega je tako postupeno koračao za ribom i davao amortiaciju ribi koliko mu je to obala jezera dozvoljavala.

Link to comment
Share on other sites

Mislim da bi se na nekim jezerima moglo pokušati ciljano loviti amure.

Postoji jedna mala grabica u samom centru grada Zagreba. Poznatija pod nazivom Potkova na jezerima Savica, kojima gospodari ŠRD šepčenica. Jezero krije nekoliko fascinantnih primjeraka amura. Do sada tajna informacija je da od 1960.-1980. ulovljeno preko dvadesetak amura 30kg+, a od 1992.-1995. god čak 4 amura 32kg+!

S tom informacijom sam počeo loviti ( u društvu prijatelja Matije) na tome jezeru 2005.god i trud se isplatio.

Tako je 2006.godine ulovljen amur 32kg (Marijan Slonšek), a mi smo se 2007.god okitili ulovom amura od 29,400kg.

Evo slika...

http://img705.imageshack.us/img705/1274/copy3ofcimg1301.jpg

http://img692.imageshack.us/img692/8507/copyofcopyofcimg1303.jpg

moj rekord u ulovu amura...

 

Na koje mamce su ti dalazile te podmornice? I ima li na toj vodi prirodne hrane?

Link to comment
Share on other sites

Ima ima, jezero je jako bogato s prirodnom hranom. Jedan dio jezera je opasan trstikom, jedan krase 2-3 otočića, te se posredini prostire veliki plato. Na tome platou je sve zaraslo s gustom i pikavom travom, među kojom se kriju razne školjkice. Rubni dijelovi jezera su dublji jer tuda ide kanal. U tome kanalu ima puno školjaka, puževa i muljevito je dno. Još jedna karakteristika toga jezera je protočna voda. Naime, jezero Potkova spojena jednom cijevi s Toplanom koja opskrbljuje pola Zagreba sa toplom vodom. Toplana koristi vodu iz rijeke Save za hlađenje svojih turbina i tu vodu ispušta u jezera Savica, tj. Potkovu - pošto je prva od svih 12 graba. Tako jezero se nikad ne zamrzne, a zimi je temp vode 8 stup., kada su ostala jezera pod ledom. Ljeti kada su sva jezera zakuhala, jezero potkova normalno funkcionira jer ima povečani postotak kisika u vodi radi tog protoka.

Još jedna specifičnost ovog jezera je što se tamo uspješno mrijesti šaran vretenac, tako da je to pravo bogatstvo...

Amure sam dobivao na domaće boile, aroma MONSTER I CHOCOLATE MALT, veličine 20 i 24mm. Primjetio sam kako su u toplijim periodoma (voda 20+ stupnjeva) i jeseni bolje primali na animalne arome - monster, salmon, caviar...dok početkom proljeća na jagodu, tutti frutti, cimet, megaspiced...

Ovo nije primjer za druge, nego isključivo za to jezero kako nam se pokazalo u praksi.

Slike:

http://img203.imageshack.us/img203/557/cimg1270f.jpg

http://img704.imageshack.us/img704/1439/cimg1285y.jpg

Prijatelj Matija s lijepim golim šaranom...

http://img52.imageshack.us/img52/4326/dsc06298c.jpg

http://img521.imageshack.us/img521/2081/dsc00340copy2.jpg

Još jedan za kraj...

Link to comment
Share on other sites

Pa vidi SIX prirodne hrane iza Marka na slici koliko hoces :lol: :lol: :lol:

 

Da mi ti nisi rekao to bi mi promaklo. Pitao sam za ono bilje koje se nevidi na fotografiji:

 

Myriophyllum spicatum

Patamogeton lucens

Elodea canadensis

Potamogeton pectinatus

Ranunculus fluitans

Polugonym amphibium

 

Očito me je Marko jako dobro razumeo i napisao više od onoga što me je zanimalo.

Link to comment
Share on other sites

×
×
  • Create New...