Jump to content

Aminokiseline


Recommended Posts

Razgovarajući danas sa Nešom (C.T. TAURUNUM) dopunio sam svoje znanje o nutritivnim elementima u ishrani šarana. Vodili smo jedan konstruktivan razgovor, razmenjivali znanja i iskustva, pa sam našao jedan sjajan tekst o aminokiselinama.

 

 

Proteini su makroelementi koji cine 18-20 % naseg tela. Nalaze se u krvi, misicima, kozi, kostima, i u stalnom su turnoveru jer se razgraduju i ponovo sintetisu. Sve zive materije sadrze proteine ukljucujuci viruse i biljke. Rec "protein" potice od grcke reci protos sto znaci prvi. To su organske materije koje sadrze ugljenik, vodonik, kiseonik i azot, a ponekad i sumpor, fosfor, cink, gvozde i bakar. Jedinice grade proteina su aminokiseline. U prirodi se nalazi 20-25 aminokiselina, a u molekulu proteina 200 aminokiselina, sto znaci da se lanci aminokiselina ponavljaju vise puta. Kada se aminokiseline nalaze samostalno u krvi zovemo ih slobodne aminokiseline. Dve spojene aminokiseline zovu se dipeptidi; tri -tripeptidi; vise aminokiselina (50-100)-polipeptidi. Vise polipeptida cine proteine. Oni se razlikuju po broju aminokiselina, obliku molekula i frekvenciji javljanja.

Osobine aminokiselina

Vrednost proteina koje se nalaze u namirnicama biljnog i zivotinjskog porekla procenjuje se na osnovu aminokiselinskog sastava. Postoje aminokiseline koje se sintetisu u organizmu i nije ih potrebno unositi hranom i nazivamo ih neesencijalnim aminokiselinama. Medutim, izvestan broj aminokiselina, nas organizam nije u mogucnosti da sintetise, pa ih je stoga neophodno uzimati putem hrane. Njih nazivamo esencijalnim ili bitnim aminokiselinama i moraju se unositi putem hrane.

U esencijalne aminokiseline se ubrajaju:
Triptofan
Fenil-alanin
Lizin
Treonin
Valin
Metionin
Leucin
Izoleucin
Arginin
Histidin
Prvih osam aminokiselina su neophodne za odrzavanje azotne ravnoteze, dok je histidin esencijalan samo da decu u fazi rasta, a arginin odrasle osobe mogu sintetisati u tkivima ili to cine mikroorganizmi creva pa je fakultativno esencijalan. Njegov nedostatak pracen je poremecajem u stvaranju spermatozoida.

Neesencijalne aminokiseline su:
Glicin
Alanin
Serin
Norleucin
Asparagin
Glutamin
Hidroksi-glutamin
Prolin
Hidroksiprolin
Citrulin
Tirozin
Cistin

Vrste proteina na osnovu izgleda molekula

1. Fibrilarne: kolagen (tetiva, rskavica, kosti), elastin (zid krvnog suda), keratini (dlaka i nokti);

2. Globularni: albumini, globulini i histoni;

3. Konjugovani: nukleoproteini (proteini + nukleinske kiseline-sastojci su gena), mukoproteini (protein + polisaharid-sastojci enzima), lipoproteini (proteini + masti), hromoproteini (protein + pigment), fosfoproteini (protein + fosforna grupa), metaloproteini (protein + metal (Cu, Zn, Mg, Fe)-sastojci enzima);

Funkcija proteina


1. Proteini su gradivne materije jer predstavljaju strukturnu komponentu tela i ulaze u sastav hormona, plazma proteina (albumin, globulin, fibrinogen), antitela, vitamina (triptofan, niacin), kosti, zuba hemoglobina, misica (mioglobin),

2. Obezbeduju rast i obnovu celije - esencijalni nutrijensi

3. Imaju vaznu ulogu u metabolizmu: kao enzimi katalizuju mnoge bioloske i hemijske reakcije, a kao neurotransmiteri omogucavaju prenosenje informacija do CNS-a feed back mehanizmom,

4. Odrzavaju acido-baznu i osmotsku ravnotezu (ako se smanji koncentracija proteina plazme smanjuje se i volumen krvi i dolazi do pojave edema). Imaju ulogu pufera (kada padne pH krvi /povisena kiselost/ oslobadaju se aminokiseline i omogucavaju odrzavanje pH 7,35-7,45, tj. pH krvi u fizioloskim granicama. Obratno kada se povisi pH krvi /smanjena kiselost/ vezuju H i tako smanjuju pH,

5. Izvor su energije 1g proteina = 4 cal,

6. Detoksikacija organizma (enzimi).

Potrebe za proteinima

Proteini su vitalni za nase zdravlje. Medutim, za potrebe u proteinima jos nije postignut konsenzus i najbolje ih je planirati tako da cine 10-15 % kalorijskog unosa/dan. Potrebe mogu biti kvantitativne (zavisi od kolicine azota) i kvalitativne (zavise od kolicine aminokiselina). The National research Caunsil trenutno smatra da su potrebe 0,8 g po kg telesne mase/dan (mesoviti, biljni i zivotinjski). Potrebe u proteinima mogu se definisati kao ona kolicina proteina koja obezbeduje azotnu ravnotezu odraslih i pozitivan azotni bilans kod dece. Buduci da covek jede mesavinu proteina biljne i zivotinjske hrane, ove norme se koriguju mnozenjem sa koeficijentom koji se dobija kada se "indeks neto proteinske iskoristljivosti" za proteine jajeta (100) podeli sa indeksom odgovarajuce mesavine proteina. Kako se "indeks neto proteinske iskoristljivosti" mesavine proteina prosecnog dnevnog obroka Jugoslovena krece oko 60, dnevna potreba muskarca kod strukture nase ishrane iznosi 1 g, a za odrasle zene 0.9 g na 1 kg telesne tezine. Trudnicama treba dodati 6 g, a dojiljama 17 g proteina visoke bioloske vrednosti (jaje, mleko).

Od ukupne dnevne kolicine proteina, 50 % treba da su proteini zivotinjskog porekla, da bi "indeks neto proteinske iskoristljivosti" mesavina u dnevnom obroku bio oko 65. Da bi se zadovoljile kvalitativne potrebe u proteinima podrazumeva se adekvatan unos 8-10 esencijalnih aminokiselina.

Test za proteinske potrebe

Kod dece pracenje telesne tezine i telesne visine, tj. pracenje njihovog rasta je najbolji pokazatelj da su potrebe za proteinima koje unose zadovoljene kako u pogledu kvantiteta tako i pogledu kvaliteta. Kod odraslih potrebe se odredjuju tehnikom poznatom kao nitrogen (azotni bilans), tj. na osnovu azotne ravnoteze. Eksperimentalno je nadjeno da se azotna ravnoteza postize sa 44-53 g proteina. Meri se kolicina azota uneta hranom i izlucena iz organizma (urinom, fecesom, znojenjem, perutanjem koze, opadanjem kose i menstrualnom krvlju kod zena).

Pozitivan bilans azota - unos azota je veci od gubitka.
Negativan azotni bilans - unos azota manji od gubitaka.
Azotni ekvilibrijum - unos jednak gubitku.

Procena proteina u hrani

Obzirom da proteini sadrzi azot koji cini prosecno 16 % proteina u namirnicama, faktorom konverzije na osnovu azota mozemo odrediti unos proteina (16/100=6.25).
Izracunavanje grama belancevina=gram azota * 6.25
Izracunavanje gubitaka azota (proteina)
90 % azota izlucuje se urinom u obliku karbamida, masnih kiselina i kreatinina sto iznosi 8 g azota. 10 % azota izlucuje se fecesom sto iznosi 0.8 g azota. Ukupno se izluci 8.8 g. Gubitak proteina mozemo izracunati mnozenjem gubitka azota (8.8 g) sa faktorom konverzije (6.25) i to je jednako 55 g proteina. To je ujedno i sigurnosni dnevni unos. Mnoge neproteinske supstance, takodje, sadrze azot. To su slobodne aminokiseline, peptidi, urea, kreatinin, amonijak, nukleoproteini i dr. Ipak se uzima kao validna mera za procenu azotnog bilansa azot u hrani i azot u ekskretima.

Prirodni izvori proteina

Prirodni izvori proteina su gotove sve namirnice biljnog i zivotinjskog porekla, s tim sto se razlikuju po aminokiselinskom sastavu. Namirnice koje sadrze 8-10 esencijalnih aminokiselina u adekvatnom odnosu, tj. kompletne proteine, su jaja, mleko, meso (namirnice zivotinjskog porekla) i soja (namirnica biljnog porekla). Ostale namirnice ne sadrze dovoljan broj aminokiselina, ali njihovim kombinovanjem dobija se kompletan sastav aminokiselina. Ovo kombinovanje je znacajno kod vegeterijanske ishrane gde se iskljucivo konzumiraju namirnice biljnog porekla koje nemaju kompletan aminokiselinski sastav. Inace ovakve namirnice obezbeduju samo kvantitet, tj. zadovoljavaju potrebe u azotu (nekompletni proteini). To objasnjava zasto se toliko paznje posvecuje vrsti proteina u namirnicama.

Procena kvaliteta proteina

Kao sto je vazan kvantitet tako je vazan i kvalitet proteina. Da bi se potpuno zadovoljile potrebe za belancevinama. Godinama se istrazivao metod za procenu kvaliteta proteina. Danas su generalizovane tri tehnike za procenu kvaliteta proteina:

I Bioloska vrednost (procena da li protein sadrzi esencijalne aminokiseline u odgovarajucem odnosu)
Ako je protein adekvatne bioloske vrednosti azot ce se zadrzati posle apsorpcije jer su se belancevine iskoristile. Za maksimalnu apsorpciju proteina potrebno je da se proteini razloze na aminokiseline.
Da bi se izracunala bioloska vrednost koristi se formula:
Kolicina azota zadrzana u telu/kolicina azota apsorbovana u telu*100 %
Ako je vrednost veca od 70 % to znaci da je 70 % proteina iskorisceno.
Neto proteinska iskoristljivost nekih namirnica
Jaja 100
Meso, riba 84
Mleko 75
Krompir 71
Pirinac 57
Soja 56
Pasulj, grasak, socivo 47
Zita 40

II Utilizacija, iskoristljivost proteina koja zavisi od apsorpcije (varenja). Izrazava se formulom: Kolicina azota zadrzanog u telu kroz Kolicina azota unetog hranom .

III Odnos proteinske efikasnosti procenjuje se hranjenjem eksperimentalnih zivotinja proteinima i pracenjem njihovog rasta. Izracunava se kao gram povecanja telesne tezine na gram proteina unetog hranom.

Definisanje kvalitetnog proteina

Dobar protein je onaj koji sadrzi 8-10 esencijalnih aminokiselina u proporciji adekvatnoj za nase nutritivne potrebe.On obicno ima pola esencijalnih i pola neesencijalnih aminokiselina.To su proteini velike bioloske vrednosti (kompletni) animalni.Tu ubrajamo proteine: jajeta, mesa, mleka, ribe. Proteini koji se nalaze u biljnim namirnicama su proteini male bioloske vrednosti (nekompletni). To su proteini: zita (nedostaje lizin); kukuruz nedostaje (lizin i triptofan); leguminoze, kostunjavo voce , povrce i dr. Kod biljnih proteina jedna ili vise aminokiselinama je deficijentna i moraju se kombinovati.

Potrebe u proteinima zavise od:
Uzrasta (u periodu rasta potrebe su vece za 10-20 %, a od 25 godine vrednosti se smanjuju;
Pol (iste su za oba pola 0,8 g kg TT/dan)
Nutritivni status (kod gladovanja i pothranjenih osoba potrebe su vece)
Fizioloskog stanja
Trudnoca i dojenje (potrebe se povecavaju za 6 g kod trudnica i 17 g kod dojilja)
Klima (u podrucjima sa hladnijom klimom kolicina proteina se smanjuje na racun povecanja ugljenih hidrata koji ce obezbediti energiju za odrzavanje toplote, a u mestima sa toplijom klimom treba nadoknaditi proteine koji se gube znojenjem)
Aktivnost (kod neaktivnih osoba potrebno je obezbediti dovoljnu kolicinu proteina kako bi se regenerisala atroficna muskulatura, veca aktivnost ako nije pracena obilnim znojenjem zahteva samo dodatnu kolicinu kalorija)
Kvalitet proteina i ukupnog energetskog unosa
Emocionalni faktori (strah, napetost, depresija dovode do veceg izlucivanja azota)

Bolesna stanja (stanja koja su pracena povisenom temperaturom dovode do povecanog bazalnog metabolizma, a samim tim i povecanih potreba za proteinima. Kolicina proteina kod odredenih oboljenja odreduje se na osnovu opsteg stanja i same prirode bolesti).


Varenje proteina

Varenje proteina traje dva do tri sata. Pocinje u zelucu pod dejstvom proteolitickih enzima (pepsin I ili gastriksin i pepsin II ili pepsinogen) i tu dolazi do razlaganja slozenog molekula proteina na velike molekule polipeptida. PH vrednost zeludacnog soka je 2. U tankom crevu pod dejstvom fermenata tripsina, himotripsina i karboksipolipeptaze, koje se luce u pankreasu, dolazi do razlaganja na male polipeptide, dipeptide i aminokiseline. Ovo se odvija u duodenalnom soku cija pH vrednost iznosi 6.5. U tankom crevu razgradi se na aminokiseline 98 % proteina unetih hranom. Znaci samo mali broj se ne vari i oni se apsorbuju u obliku polipeptida.


Apsorpcija

U tankom crevu proteini se apsorbuju u vidu aminokiselina, dipeptida i retko polipeptida. Apsorpcija se obavlja aktivnim transportom, sto znaci da je potrebna i energija da bi se proteini apsorbovali.

Metabolizam proteina

Iz lumena tankog creva aminokiseline ulaze u celije tankog creva uz pomoc nosaca (sto je obicno neki protein), a odatle putem krvi odlaze u venu porte, a zatim u jetru iz koje se transportuju u druge organe gde se aminokiseline koriste za sintezu proteina koji su potrebni organizmu. Najintenzivnije se ova sinteza odvija u jetri, misicima i sekretornim organima. Proces razgradnje pocinje deaminacijom, odnosno odvajanjem amonijaka pri cemu nastaju keto kisekine i amonijak. Amonijak prelazi u ureu i izlucuje se putem bubrega (20-30 g dnevno). Na ovaj nacin se gube proteini ukoliko nisu potrebni za dobijanje energije. Ako su celiji potrebni proteini kao energetski izvor (ukoliko u ishrani nedostaju ugljeni hidrati i masti) posle deaminacije keto kiseline ce se koristiti kao izvor energije. Keto kiseline lako prelaze u acetil koenzimA koji ulazi u Krebsov ciklus trikarbonskih kiselina. To je proces glukoneogeneze gde aminokiseline prelaze u glukozu i glikogen. 18 aminokiselina je sposobno da se transformise na ovaj nacin. Aminokiseline, takode, mogu da se transformisu u masne kiseline procesom ketogeneze i ovako se transformise 19 aminokiselina.

Hormonska regulacija metabolizma proteina
Hormon rasta. Ubrzava sinetezu proteina u celijama i porast proteina u krvi.
Insulin. Ubrzava ulazak aminokiselina u celije, a istovremeno transportuje i glukozu, smanjuje se upotreba aminokiselina kao energetskog izvora.
Glukokortikoidi. Smanjuju kolicinu proteina u tkivima, a u plazmi povecavaju koncentraciju aminokiselina. Ova razgradnja ekstrahepaticnih proteina znacajna je u keto i glukogenezi.
Testosteron. Pomaze odlaganje proteina u tkiva, narocito u misice, tj. pospesuje njihovu sintezu.

Deficit proteina

Kvasiorhor i marazam

Hronicni nedostatak proteina u hrani, a narocito proteina zivotinjskog porekla naziva se Kvasiorkor. Javlja se u siromasnim i zaostalim krajevima gde su deca odmah po rodenju lisena majcinog mleka. Ovaj deficit je cesto kombinovan sa deficitom vitamina. Bolest je pracena gubitkom apetita, slabim varenjem, zastojem u rastu i razvoju, dispigmentacijom kose (kosa postaje bakarnocrvena), edemima stopala. Posto se sindrom proteinskog deficita moze naci cak i kod dece koja su hranjenja majcinim mlekom, smatra se da veliku ulogu u nastanku oboljenja ima i kvalitet unetih proteina, odnosno kolicina aminokiselina koje sadrze sumpor (metionin).

Marazam je malnutricija koja se javlja kao mesovit sindom proteinsko-kalorijskog deficita, tzv. proteinsko-kalorijska malnutricija. Ovaj sindrom je pracen zastojem u telesnom razvoju, malom telesnom tezinom i atrofijom misica.

Prekomeran unos proteina

Kao i kod ostalih nutrijenasa, tako i suficit proteina u ishrani doprinosi stvaranju masti u organizmu, a pored toga, hrana bogata proteinima je najcesce bogata i mastima.

Usled prekomernog unosa proteina dolazi do:
povecanja telesne tezine dehidratacije (kada se izlucuje putem bubrega, visak proteina za sobom povlaci i vece kolicine vode) gubitak Ca (ova razmatranja su jos u toku, a smatra se da prekomerna kolicina proteina dovodi do gubitka Ca iz kostiju i nastanka osteoporoze), npr. uzimanje suplemenata proteina bez adekvatnog unosa mlecnih prozvoda.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Quote

Odlican tekst, ali za ljude :pardon:

Slažem se da je tekst o proteinima za ljudsku upotrebu, ali proteini su proteini, nebitno da li su za ljudsku ili šaransku upotrebu. Kurt Grabmajer je poslastičar, a juče sam saznao od Neše da se Toni Mils bavi proizvodnjom stočne hrane, pa su to svoje znjanje jako uspešno inplementirali u proizvodnju mamaca.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

upravo tako masa stvari koje mi sarandzije koristimo da bi obogatili bojlu su ustvari proizvodi koji su malo prepravljeni a u stvari su namenjeni za ljudsku i zivotinjsku upotrebu,nasao se neko pametan,nasao pravu merku lepo upakovao i uzeo milione na tome... nema tu neke nauke dovoljno je da se covek ima malo nekog predznanja o saranovom metabolizmu,hranu koju u sebe unosi i naravno nutricionistcki deo sta kako i zbog cega,mislim na proteine,amino kiseline,ezime i bla bla.. period varenja istih,pri kojim temperaturama vode i ostalo,dosta se korisnih tekstova moze naci,naravno za one koji vole da citaju...

Nekad mi deluje smesno,kad citam neke stvari doveli smo pravljenje boili kao da je spejs satl u pitanju ..  a sarani se gaje po ribnjacima mnoooogo godina ,tehnologija pravljenja hrana -peleta je dovedena do savrsenstva.. sve to moze da se nadje sta kako i zbog cega.. sto bi rekli ko nema u vugla neka samo googl-a :D pozz

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

A zasto uopste mislite da mozete zameniti prirodnu hranu sarana.Kako cete zameniti planktone.Zasto na velikim i divljim vodama najbolje prolaze prosti mixevi vecinom na ugljene hidrate.

Amino kiseline se dele prostim recima na one koje organizam sharana sam proizvodi i one koje mora da unese.To shto je neko radio studiju na ribnjaku sa tonu sharana u 2x2metra bazenu i doktorirao a nijedanput nije bio na divljoj vodi il na takmicenju nema veze.Ko ce da izmeri koliko rezlno aminokiseline ste uneli u gotovu boilu(nikako mix-jer boila nije samo mix)koje od vas otishao u labaratorij i sve to provjerio koje shta ima?????

Znaci sve one koje ste pomenuli experimentisali i sedeli na vodi bog zna koliko il drugi je sedeo za njih na vodi da bi doshli do rezultata.

Uzmi samelji smrznutu shkoljku i imas sve sto ti treba od aminokiselina unutra bez nikakvog dodatka.

 

Zasto vam treba toliko aminokiseline je pitanje????Radi bazena prepunih riba gde se ide na to sharan instatno oseti hemiju i upeca se.Nek se radi na tim bazenima 120 sati takmicenje tek tada ce se videti koje uradio boilu kako treba.Ovako u moru riba samo se pecaju prvi koji dodju do mamca a to nije zbog toga sto saranu prirodno treba sve ovo shto ste nabrojali.

 

Poenta price nezamarajte se sa tim ako idete na divlje vode.Ako idete na bazene onda kombinirajte i experimentirajte sa razlicim hemijama spolja na boili samo tako do rezultata

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

Jane ima tacnog u ovome ali ima i sta nije jer nerade mixevi sa ugljenim hidratima najbolje na svim vodama . Testirao sam ja uporedo mixeve konkretno na najvecoj i najdivljoj vodi uporedo i jedan i drugi mix tj. Na dunavu i isto to primenio na nekoj manjoj vodi gde nikad boila nije bacena pa rezultati su drugaciji tj. Nisu isti sto dovodi do zakljucka kod mene da ph vrednist vode i godisnje doba i tem.vode je jako bitna sta ces upotrebiti. A amino je jako bitan jer bez njega boila nije boila nego kliker. A u kadama koje sto kazes 2*2m mozes se napecati upravo i na kliker i na kukuruz bez amino dodatka i tamo mozes pecati bez boile samo treba raditi i raditi i samo raditi.
Link to comment
Share on other sites

Josh nesto Grabmaer i bekker u vreme kad su postigli rezultate pecali su sa mixevima klaus broxtermana(otto moze da kaze o ovom coveku) koji radi malo novca nije se procuo u svetu a radi kvalitetnije dipove i mixeve nego sve velike firme.Covek je pozanimanju kuvar profesionalni a pecanje je njegova pasija.Neznam dal se bavi josh proizvodnjom al u vreme 1998-2004 bio je nenadmasan.Licno koristio njegove mixeve i dipove koje za to vreme su bili nesto nezamisivo.

Tako da ubuduce kad pricate o nekim imenima bolje je znati istoriju.Shto se ostaloga tice 90% aroma rade tri fabrike al nemaju veze sa pecanjem(imam njihove mailove) pelete isto rade tri fabrike.

 

Dobri poznavaoci komponenti poput Mailsa znaju kako sve to da ukomponiraju i nista vise.Nisu izmislili vodu vec prepakuju ali sa pravim dozama kako treba(odnosno kako je trebalo).SBS u to vrem slavnih dana i sada nema veze jedno sdrugim

Link to comment
Share on other sites

Ja favorizujem ugljene hidrate!

Englezi nam uglavnom "diktiraju tempo", sve od njih kreće. Onda mi po difoltu to pratimo, a onda se oni malo vrate, pa dok se i mi malo vratimo (prazni dzepovi)...

 

Visko proteinska bojla je davno upoređivana sa nekom običnom. Svašta je pisano... da poludiš.

 

Moje mišljenje je da šaran u našim vodama ima dosta "mesa" i treba mu "hleba". Ako taj "hleb" malo obogatimo, pre svega sa ukusom, pa još i zamirišemo da ga "dozove" onda je to to....

Ukoliko hoćemo da mu sa bojlom zamenimo "meso" to, po meni, nije "pogodak" (onda bolje da stavimo nadipovanu glistu) :unknw: .

Englezi mu sa visoko proteinskom bojlom zamenjuju meso u "kadama" u kojim nema mnogo "mesa" (prirodne hrane).

 

Znači moj favorit za miks je onaj koji u sebi ima najmanje 65% UH, a za divlju vodu 75 do 80%.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Klaus Brix je pionir modernog saranskog ribolova i dugo godina je Radio za firmu Daiwu.Pre par godina je imao seriju boijle Infinity a sad od od ove godine je izasla njegova Nova serija Crack Baits o kojoj ce se jos puno cuti.Inace je covek legenda saranskog ribolova.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Toliko godina dam proveo u akvaristici i merio i ph i dh faktore.kiselost i tvfdocu i opet nemogu reci nikad tacno koja je ph vrednost.bash me interesuje kako to izmerite pa da znate koji manac treba
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Jane,poceo si ozbiljno da razmisljas konacno :rofl: :rofl: :rofl: Kad sam pisao na temu ugljenih hidrata napadali su me kao ose,pogotovo jedan guru,sad konacno jedan iskusan ribolovac preferira UH,naravno da je u pravu,pravilno pripremljene boile na bazi UH postizu extra rezultate za mnogo manje parica,Jedan od najboljih mamaca,kukuruzni valjak,nema ama bas nista od skupih sranja u sebi a uhvatilo se na milione sarana sa njimPo stoti put-ne bavimo se uzgojem sarana nego pecanjem sarana,dobar miris i ukus,lako svarljivo i to je sve o cemu treba razmisljati.Nebuloze tipa -saran oseti koliko aminokiselina,proteina,vitamina i ostalih kuramicina ima u mamcu su price za ovcice koje treba da trose pare na skupe preparate a ne za ozbiljne ljude.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

Jane,poceo si ozbiljno da razmisljas konacno :rofl: :rofl: :rofl: Kad sam pisao na temu ugljenih hidrata napadali su me kao ose,pogotovo jedan guru,sad konacno jedan iskusan ribolovac preferira UH,naravno da je u pravu,pravilno pripremljene boile na bazi UH postizu extra rezultate za mnogo manje parica,Jedan od najboljih mamaca,kukuruzni valjak,nema ama bas nista od skupih sranja u sebi a uhvatilo se na milione sarana sa njimPo stoti put-ne bavimo se uzgojem sarana nego pecanjem sarana,dobar miris i ukus,lako svarljivo i to je sve o cemu treba razmisljati.Nebuloze tipa -saran oseti koliko aminokiselina,proteina,vitamina i ostalih kuramicina ima u mamcu su price za ovcice koje treba da trose pare na skupe preparate a ne za ozbiljne ljude.

:good:  :good:  :good:

Link to comment
Share on other sites

Konačno jedna konstruktivna rasprava i razmena iskustava, na moju veliku žalost znam da će se pojaviti NEKI koji to sve dobro znaju da uprskaju i da će se ova rasprava završiti sa onim ko je bolji pecaroš i čija boila je bolja. :(

 

Složio bih se sa Biserovom metaforom da pored puno "MESA" uvek fali " 'LEBA". Preko 10 godina lovim šarana na Adi Ciganliji, važi za divlju vodu, prebogatu prirodnom hranom. Neka moja zapažanja su da sve sitne komade  (3-5 kg) sam dobijao podjednako i na MESO i na LEBA, ali sve krupnije jedinke (9-12 kg) i jedinke koji su bili u jezeru pre poribljavanja (staru ribu) sam dobija na boile bazirane na ugljenim hidratima i u jako blagim kremastim i voćnim aromama što potvrđuje Janetova teorija, bazirana na daleko većem i dužem iskustvu na divljim vodam.

Međutim, na komercijalnim vodama i u takmičarskom ribolovu sam proveo mnogo više vremena, e tu je stvar potpuno drugačija. Na boile na bazi ugljenih hidrata mi je ulazila u 99% slučajeva sitna riba, dok sam na mixeve na bazi proteina iz mesa u 99% slučajeva dobijao krupne ribe i to je bilo 70%-90% ulova. Za ovu disproporciju je zaslužan i faktor favorizacije boili, pa je MESO uvek plasirano na mesto gde se kreće krupna riba, gde je većina ribe, dok je 'LEB bio plasiran na pozicije gde se zna da ima sitne ribe.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Quote

Toliko godina dam proveo u akvaristici i merio i ph i dh faktore.kiselost i tvfdocu i opet nemogu reci nikad tacno koja je ph vrednost.bash me interesuje kako to izmerite pa da znate koji manac treba

Informisao sam se i čeprkao malo i o ovom faktoru kiselosti vode, jer me je jako interesovalo zašto preporučeni recepti svih firmi nisu lovni kod nas (NAPOMINJEM, ODNOSI SE NA KOMERCIJALE) i saznao da su naše vode kisele, dok vode, konkretno u Engleskoj su bazne. Ne znam da li je to zbog kiselosti sredine u kojoj žive, ali sam tako povezao. Ne znam da li je to ispravno razmišljanje.

...a kada smo kod kiselosti vide, voleo bih da se izmeri kiselost jedne vode PRE i POSLE takmičenja, ako neko ima tu informaciju, bio bih mu zahvalan. Živo me zanima koliko zatrujemo vodu.  :bad:

Link to comment
Share on other sites

A ja bi postavio pitanje ako je sve ovo zaludjivanje nemojte nista stavljati od hemije i mikseve ne kupujte nego cetri brasna i pecajte sta se zaludjujete solar mainlain itd. A ja sam licno doneo takav zakljucak da je kiselost vode u pitanju jer sam vec napisao testirao na dunavu i na jos jednoj vodi takodje divljoj u istim periodima iste boile i na dunavu mi je bolje bilo u oba perioda sa mesom a na ovoj drugoj vodi uh i u jesen i u leto i pred zimu. Pa sta je onda proble.m ako ovamo jede bolju uh a ovamo meso u sva tri perioda. Pa jeste da se neko zaludjuje ali nemojte pisati o tolkim hemijama kako koristite a sad je to zaludjivanje.?????
Link to comment
Share on other sites

A da jos nisam reko da treba meriti kiselost i mene to ne zanima ja samo mislim da i to ima dosta uticaja . Ja ne merim ali na vode koje idem znam sta spremam i sta riba jede. A primetio sam gde je ph vrednost veca rade mixevi na uh. To su moja zapazanja.
Link to comment
Share on other sites

A da jos nisam reko da treba meriti kiselost i mene to ne zanima ja samo mislim da i to ima dosta uticaja . Ja ne merim ali na vode koje idem znam sta spremam i sta riba jede. A primetio sam gde je ph vrednost veca rade mixevi na uh. To su moja zapazanja.

Care :)

Link to comment
Share on other sites

Ajde da ovo probamo malo konkretnije, za neke nove i mlade hobiste.

 

Komercijala-Divlja voda? Jeste, to je velika razlika, kao što je slobodan ribolov i takmičenje na istoj komercijalnoj vodi, velika razlika.

Sa takmičenjima nemam iskustva, osim na takmičarskim-druženjima.

Sve teorije o PH vrednostima, vrstama i osobinama nekih voda, bojla itd... sam i sam nekad davno čitao, ali sam to doživeo kao jedno veliko opterećenje za moj mozak, jer se ovim hobijem bavim da bih pre svega rasteretio mozak. Možda bi u mom hobiju bilo i više rezultata da izučavam ozbiljno sve te teorije i logike, ali onda za mene to ne bi bio hobi nego opterećenje. Poštujem svakog ko u svemu ide ka savršenosti, korišćenjem dostupnih teorija, kako bi to iskoristio u praksi, pa čak i u hobiju.

Otprilike ja to posmatram ovako: Osoba kome je hobi fudbal, da bi bio što uspešniji bi trebalo da se bavi Njutnovim zakonima, Teorijom kretanja, parametrima i osobinama atmosfere itd... Da napomenem - tako to ja vidim, a poštujem svakog ko na to drugačije gleda.

 

Iz moje lične perspektive su neki logični zaključci doneti na vodi - obično kad riba ne uzima, pa onda mozganje.

Na osnovu nekog mog iskustva na vodi primetio sam da  na istoj vodi (pogotovo maloj komercijalnoj) posle 1-2 godine tretmana sa "lovnim bojlama" (neka dobitna kombinacija poznatog miksa i hemije), šaran "odbije" od te bojle i neuzima više tu "dobitnu lovnu kombinaciju", nego nešto novo dobitno, pa onda posle 1-2 godine ni to neuzima, pa opet se iskombinuje nešto novo i tako....

Na Šatrincima je 1998-2000. godine (meni) razbijao na dorađeni miks pokojnog Siniše, sa aromom skopeks-čokolada. Onda neće više to, nego drugačiji miks i druga kombinacija arome, pa sve mislim da mi je miks slab i sl. Na kraju 2004. godine, se opet vratim na početak i uzima, a sve pecam na istom mestu. Da naglasim, pecao sam u kontinuitetu i po 25 dana.

Pavlovci, kad sam počeo 2004.godine, bukvalno je razbijao na (opet dorađeni miks pokojnog Siniše) aromu RH crem jagoda i amino dop od TS. Sledeće godine neće to (a i dosta njih je "provalilo" šta uzima, flaša piva i ode "tajna"), uzima Ričvortovu gotovu bojlu jagoda-džem kao lud. Sledeće godine neće ni to mnogo, a ja počnem Big-fiš, Club itd... pa Skvid sečem sa ester kremom ili nečim drugim+oficial-biber+AC1+Stimulin amino i uzima, ali sledeće godine neće.

Pelagićevo isto tako. Počev od 2006.godine, stalno se ponavlja na istoj vodi da uglavnom slabije uzima ono od pre, a novo hoće. Naprimer u miks iz 2006.godine sam stavljao i do 40% ribljeg brašna (LT ili Belo od Nutre), sada 2012 takvu bojlu nije uzimao nego onu sa 15% ribljeg brašna. 2008-2009 u proleće uzima Esterblend 12, ananas, bananu i sl. 2012. to slabije uzima.

A to je sve ista voda, kiselost, PH i dr........Ako je to meritorno, zašto se onda "odbija" od nek bojle sa kojom ga prethodne godine dosta pecaju?

Neko će reći zato što u suštini nije dobra bojla, nije izbalansirana ovo-ono...

Moje mišljenje: Zato što mi njega prevarimo tekuće godine, naredne sa tim istim (koliko god bilo dobro ili loše) nemožemo baš tako da ga prevarimo i da mu damo zamenu za njegovu ličnu hranu.

Zbog toga ja mislim da  se treba prepustiti uživanju, uvek nešto malo menjati, davati mu neki lagani miks sa nekom kombinacijom (uz što manje izdataka) i nikako nemisliti da ste napravili večitu dobitnu kombinaciju koja je odgovor na sve njegove zahteve, PH vrednosti i slične teorije.

  • Like 6
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...