Jump to content

kukuruz


JaneMk

Recommended Posts

E jbs vise ovo daj da srolamo nesto ko kako zna i ume,pozovemo brata staklenog,po prasence u selo pa kao onda na vodi .. gle vreme opet sneg puuuuuuuuuuu jbmti vreme vise,vidim ja pisace se jos dosta o raznoraznim stvarima :D

 

http://img577.imageshack.us/img577/1470/15092007417malo.jpg

 

 

Bilo je dobro skrooooz.:drinks:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Samo ima jedan nepremostiv problem, to u wikipediji nema veze sa ribama. Pošto ovo prerasta u grupiranje ideja i citiranja ribiča koji sa 20 dana ribolova godišnje imaju doktorate na tom polju nebi više o toj temi. Nivo rasprave nije kakav je započeo. Znaći nemogu citirati svog komšiju koji uzgaja šampinjone i to da bude moja glavna činjenica u mojoj raspravi o škrobu. Svi moji navedeni citati imaju izvor i taj je izvor i zadnje što mislim na toj temi napisati jer valjda čemo se složiti na informacijama o biću čovjek ne možemo raspravljati o ribi šaran.

 

Evo ga tu do zadnjega:

 

Literatura

1. Kearns, J. O. 1993. Exstrusion of Aquatic Feeds. Technical Bulletin, American Soybean Association, Singapore

2. Kersten, J., Rohde H. R., Nef, E., 2005. Principles of Mixed Feed production. Agrimedia, Bergen/Dumme, Germany

3. Lucht, H. W., 2000. Expanded Feed and Pig Production. International Pig Topics, Volume 7, Number 2.

4. Lucht, H. W., 2001. The Importance of the Product Density in the Production of Fish Feed. Feed Tech, 5:1, s. 30-33.

5. Lucht, H. W., 2009. KAHL Expanders and Extruders. Presentation, Kahl Group, Hamburg

6. Mercier, C., Linko, P. and Harper J. M., 1989. Extrusion Cooking. AACC, St Paul, Minnesota

7. Nielsen, L. C. 1995. Danish Experiences with Structurized Pig Feed. VICTAM Symposium, Proceedings

8. Nocek, J. E., Tamminga, S., 1991. Site of Digestion of Starch in the Gastrointestinal Tract of Diary Cows and Its Effect on Milk yield and Composition. Journal of Diary Science 74, s. 3598-3629.

10. Riaz, M. N., 2007. Extruders and Expanders in Pet Food, Aquatic and Livestock Feeds. Agrimedia GmbH, Clenze, Germany

11. Robinson, R. 1970. Pelleting – Introduction and General Definitions. Feed Manufacturing Technology, American Feed Manufacturers Association, INC, USA

12. Svihus, B., Ulhen, A. K., Harstad, O. M. 2005. Effect of Starch Granule Structure, Associated Components and Processing on Nutritive Value of Cereal Starch. Animal Feed Science and Technology 122, s. 303-320.

13. Thomas, M., Zuilichem, D. J., Poel, A. F. B. 1996. Physical Quality of Pelleted Animal Feed. 2. Contribution of Processes and it’s Conditions. Animal Feed Science and Technology 64, 173-192.

14. Thomas, M., Vliet, T., Poel, A. F. B. 1997. Physical Quality of Pelleted Animal Feed, 3. Contribution of Feedstuff Components. Animal Feed Science and Technology 70, 59-78.

15. Veldman, A., Vahl, H. A, 1993. Xylanase in Wheat-based Broiler Diets. Enzymes in animal nutrition, Proceedengs of 1st Symposium Kartause Ittingen, Switzerland, October 13-16.

16. Woodroof, J. M. 1993. Dry Exstrusion Application in the Feed Industry. Technical Bulletin, American Soybean Association, Singapore

17. Zimonja, O. 2009: Current Issues in Pelleting in Respect to Ph

 

Ovo je bio moj komentar na Darkov text a ne na wikipediju,a ako treba da biram kome da verujem onda sam u sekti sto posto.:hi:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Ovo je bio moj komentar na Darkov text a ne na wikipediju,a ako treba da biram kome da verujem onda sam u sekti sto posto.:hi:

 

Ne sumljam uopče u to. Samo opet to nema veze gledajući na bilo čije pisanje sa ribama. Inače takve grupacije i postoje da se u njih vjeruje inače ih nebi bilo.

Ja sam svoje izvore naveo, ti svoje i sa time je stvar riješena. Svatko ponaosob može kreirati svoj stav o toj temi. To je i bit prave rasprave.

Link to comment
Share on other sites

Znaci - Neverovatan si !

 

Sve oko sebe nazovesh shupkovima (kroz upotrebljenu izreku) samo zato shto imaju drugacije mishljenje, vidjenje od tebe, i onda mene nazivash bezobraznim.

 

Shta reci !? osim Bravo!

 

Da nisi globalni sad bi ti izbrisao post zbog nerazumjevanja :D :D :D

Link to comment
Share on other sites

Al se tema razgorila i drago mi je da imamo takvu diskusiju.Odavno nisam video vakva razmishljanja.Svaka cast svima i hvala shto ostali clanovi mogu neshto da nauce.(Ovo mislim kao kompliment da ne shvati neko pogreshno)

Shto se tice mog razmisljanja uglavnom se vash i naodi svedu na shtrucnjake za tov sharana i ribnjake,za prihranu svinje i ljudi.Kako u divljini sharan to sredjuje je sasvim druga prica.Iz iskustva znam da zivi kukuruz vari min.4 dana i za to vreme boluje(to sam licno uvideo odavno).Bez razlike dal sharan ima il nema pankreasa kao i sve ostale zivotinje u divljini ima dosta prirodnih stvari za koje sharan zna da pomazu varenje hrane i poput ostalih zivotinja zna gde da ih nadje i shta mu stvarno treba u dato vreme.Tako da manite se toga shta,koliko i kako sharan uistinu vari jer jedino sharan zna to i niko drugi.Pecaju ljudi vec jedan vek na kukuruz koji je vec postao prirodna hrana sharana(nasledni faktor) tako da veoma dobro zna sharan shta da radi u trenutku ako nemoze da svari hranu.Ovo je sve za divljeg sharana ovi po komercijale samo zalim jer nemaju drugi spas nego da boluju.

Link to comment
Share on other sites

moze biti jane da je neko nesto i naucio,ali ja sam sremac i jos ozenjen bosankom,mislio sam da ponesto i znam o nacinu pripreme i prihrane kukuruzom ali sad mi se sve zbrkalo.

Tako da cu verovatnije po starom sistemu kod cika Megija da kupim malo gotovih boila i na takmicenje, nisam uzeo nijedan pehar jos od novembra.

Link to comment
Share on other sites

Al se tema razgorila i drago mi je da imamo takvu diskusiju.Odavno nisam video vakva razmishljanja.Svaka cast svima i hvala shto ostali clanovi mogu neshto da nauce.(Ovo mislim kao kompliment da ne shvati neko pogreshno)

Shto se tice mog razmisljanja uglavnom se vash i naodi svedu na shtrucnjake za tov sharana i ribnjake,za prihranu svinje i ljudi.Kako u divljini sharan to sredjuje je sasvim druga prica.Iz iskustva znam da zivi kukuruz vari min.4 dana i za to vreme boluje(to sam licno uvideo odavno).Bez razlike dal sharan ima il nema pankreasa kao i sve ostale zivotinje u divljini ima dosta prirodnih stvari za koje sharan zna da pomazu varenje hrane i poput ostalih zivotinja zna gde da ih nadje i shta mu stvarno treba u dato vreme.Tako da manite se toga shta,koliko i kako sharan uistinu vari jer jedino sharan zna to i niko drugi.Pecaju ljudi vec jedan vek na kukuruz koji je vec postao prirodna hrana sharana(nasledni faktor) tako da veoma dobro zna sharan shta da radi u trenutku ako nemoze da svari hranu.Ovo je sve za divljeg sharana ovi po komercijale samo zalim jer nemaju drugi spas nego da boluju.

 

O tome jane i je bila rasprava, zbog čega boluje kako kažeš šaran kad se najede kukuruza, sirovoga ponajviše. Svi oni zahvati koji se spominju imaju jedan cilj, pretvoriti teško svarljivu tvar škrob u lakše svarljivu. Ništa drugo.

Link to comment
Share on other sites

Nemogu reci koliko vari kuvani kukuruz il dal je u pitanju skrob il nije(nisam poneo kuci nijednog a kamoli da ga seksiram pa da vidim po meni samo tako mogu dati pravi odgovor)medjutim kao shto vari i shkoljke,racice,puzeve,velika zrna poput zerava,koske riba il nevari pa isfrli napolje polusvarene tako i kukuruz ima svoje zashto i kako.
Link to comment
Share on other sites

josh jedna poenta.Flora creva sharana divljaka je toliko dobro razvijena da pomaze varenju svakave hrane jer je sharan svashtojed shto za ribnjacke sharane i sharani u komercijali gde nema prirodne hrane je veoma siromava.Ribnjacki sharan(komercijala)se nije sreo u zivotu sa 30% hrane sa kojom se srece divlji tako da jedno sdrugim nema veze.

Kad smo vec kod flore i tema se toliko razgorela oko skroba jer se neko pita koliko je shtetna famozna baka za floru creva sharana il nije.Rasturi mu ceo digestivni sistem.Napite se vi pola litre ricinusa i onda da vas vidim da nekoliko dana stavite bilo shta u usta.Dosta stvari koje mi upotrebljavamo neznaci da su dobra za sharana nego za nas da uhvatimo vishe.

Link to comment
Share on other sites

U Darkovom textu se lepo moze procitati da se skrob sporije razlaze, tj.vari ali to nije tako loshe,jedno je sporije varenje a drugo je nesvarljivost.Shto se tiche sirovog kukuruza naravno da je jako teshko svarljiv,pa ko od nas jede sirove zitarice,i mi ih meljemo,izlazemo dejstvu kvasca i termichki obradjujemo da bi olakshali svarljivost istih.Sirov kukuruz je losh izbor definitivno .
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

josh jedna poenta.Flora creva sharana divljaka je toliko dobro razvijena da pomaze varenju svakave hrane jer je sharan svashtojed shto za ribnjacke sharane i sharani u komercijali gde nema prirodne hrane je veoma siromava.Ribnjacki sharan(komercijala)se nije sreo u zivotu sa 30% hrane sa kojom se srece divlji tako da jedno sdrugim nema veze.

Kad smo vec kod flore i tema se toliko razgorela oko skroba jer se neko pita koliko je shtetna famozna baka za floru creva sharana il nije.Rasturi mu ceo digestivni sistem.Napite se vi pola litre ricinusa i onda da vas vidim da nekoliko dana stavite bilo shta u usta.Dosta stvari koje mi upotrebljavamo neznaci da su dobra za sharana nego za nas da uhvatimo vishe.

 

POTPISUJEM :friends:

Link to comment
Share on other sites

Nemogu reci koliko vari kuvani kukuruz il dal je u pitanju skrob il nije(nisam poneo kuci nijednog a kamoli da ga seksiram pa da vidim po meni samo tako mogu dati pravi odgovor)medjutim kao shto vari i shkoljke,racice,puzeve,velika zrna poput zerava,koske riba il nevari pa isfrli napolje polusvarene tako i kukuruz ima svoje zashto i kako.

 

Ako ima nesto da se seksira pozovite i mene, pa da ga posle isfrlam opusteno!!!

:bow: :yahoo: :friends: :drinks: :D

Link to comment
Share on other sites

Sta svako nadje u saku posle vracanja ribe u vodu??? Mislim da je u pitanju OPNA kukuruznog zrna,ako se ne varam...znaci nju ne VarY...

Slazem se,samo opna ostane od zrna,celulozu ne moze da svari.

Link to comment
Share on other sites

Plod - je zrno (caryopsis), koje se počne formirati nakon oplodnje. Kao i kod ostalih žitarica sastoji se od tri osnovna dijela: omotača ploda (pericarp), koji omotava plod i štiti njegovu unutrašnjost i u čijim stanicama se nalaze pigmenti, koji mu daju boju (crven, išaran prugama, različitih nijansi crvene, narančaste, smeđe ili bijele boje, pa čak i bezbojan); endosperma, koji se nalazi ispod pericarpa, a čine ga stanice uglavnom ispunjene škrobom te klice kao najvažnijeg dijela, koja je smještena na bazi endosperma u donjem dijelu na prednjoj strani zrna, a sastoji se od središnje osovine, koja na bazalnom dijelu završava začetkom primarnog korijena (radicula) omotanim korijenovim omotačem (coleorhiza) te na suprotnom kraju vršnim dijelom primarne stabljike ili pupoljčićem (plumula). Primarna stabljika sastoji se od 5-6 kratkih članaka, a na svakom koljencu nalazi se po jedan list. Prvi list poznat je pod imenom štitić (scutellum). Ovaj listić se nikada ne razvije u pravi list već služi kao membrana, koja dijeli klicu od endosperma. Ovaj list je propustan i za vrijeme klijanja propušta hranjive tvari iz endosperma u klicu. Drugi list poznat je pod nazivom štitni listić (coleoptila) i pričvršćen je na drugo koljence. Ovaj list također je modificiran i služi kao zaštitni omotač za ostali dio pupoljčića primarne stabljike prilikom probijanja kroz tlo u procesu nicanja. Pri izbijanju na površinu tla coleoptila se raspukne i prvi listić pupoljčića primarne stabljike (plumule) izbija van. Nakon toga se ostali listići primarne stabljike razvijaju dalje.

 

Kemijski sastav zrna kukuruza

Kemijski sastav zrna kukuruza ovisi, kao i kod ostalih žitarica, o sorti odnosno hibridu, podneblju i agrotehnici. Sadržaj sirovih bjelančevina kreće se oko 10% s dosta slabim aminokiselinskim sastavom. Sadržaj ulja u prosjeku je 5-6%, a može biti i do 40%. Osnovu endosperma čini škrob, pored kojeg se javljaju i šećeri, naročito kod podvrste šećerca. U zrnu kukuruza 80% bjelančevina nalazi se u endospermu, a 20% u klici. Kakvoća bjelančevina ne zadovoljava, jer postoji deficit u esencijalnim aminokiselinama izuzev hibrida "opaqe". Bjelančevina zein čini 50% bjelančevina endosperma, ali je to bjelančevina niske biološke vrijednosti. S obzirom na veliku i raznovrsnu uporabu kukuruza u ishrani ljudi i stoke, čine se napori da se putem selekcije dobiju hibridi s većim sadržajem bjelančevina i poboljšanim aminokiselinskim sastavom te većim sadržajem ulja.

 

Kemijski sastav pojedinih dijelova zrna. Tabelu mozete videti na sajtu.

 

Preuzeo sa www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...