Jump to content

kukuruz


JaneMk

Recommended Posts

  • 3 weeks later...
Kad idem na divlje vode,ja kukuruz prvo potopim u ekspres lonac tako shto sipam pola lonca kukuruza a ostalo vode.To odstoji 24 sata azatim ga kuvam oko 45 minuta,zajedno sa 0,5 kg shechera.Kada ga skuvam,stavljam ga na terasu i uvijem chebe da nabubri zrno.Kada zrno pochne das se hladi,ja mu dodajem atraktor.Najvishe volim kad mi se tako skuva,da tek poneko zrno pochne da se otvara.A shto se tiche Tamisha,ranije dok sam tamo pecao-najbolje mi se pokazalo zrno iz bureta sa kiselim kupusom.To je stari isprobani recept,naravno takva zrna koristim samo na mindjushu-udicu. :yahoo:
Link to comment
Share on other sites

10 kg kukuruza,odstojati bar 2 dana u vodi,kako pije tako dodavati da uvek bude preko kukuruza

Postoji fora sa sodom bikarbonom staviti bukvalnu kasicicu u vodu u kojoj se kuva,efekat brze raskuvavanje i krace vreme kuvanja,to sam ranije radio,nisam nasao da je greska ...

Ali sam to izbacio..

Kukuruz kuvati min 3 sata,kada prva zrna pocnu da pucaju,skinuti sa vatre,sipati u jupolku,poklopiti i najbolje ostaviti preko noci da se lepo potpari,ubaciti par kasika carpixa

Kada pravim spod mix na 10 kg kukuruza ubacujem konoplju 1,5 do 2 kg ona se posebno kuva jer joj treba najmanje vremena da se raskuva,zablje graskove 1,5 do 2 kg,0,5 kg psenice,50 do 100 grama nigera,2,3 kg secerca i na kraju minimum 0.5 kg mleka u prahu...

Sto se tice fermentacije istog sto kaze nesa,pa neso postupak od odstojavanja kukuruza 2 dana,preko kuvanja,i odlaska na pecanja prodje bar 3 dana tako da fermentacija vec krece posle 2 dana pecanja sto ukupno iznosi 5,ali sve posle toga pocinje da zaudara,zavisnosti od doba godine i ranije i nije mi vise atraktivno jer znamo sta se desava kada se kukuruz ukiseli i saran ga uzima,pocinje da boluje i nejede vise,sto nije dobro po nas ,najvise volim kada se zrna lepo raskuvaju jer bolje primaju aditive koje ubacujemo,uvek se odabere bar 30-tak ehtra krupnih zrna koja idu na udicu...

Postoji jos jedna fora koju dosta ljudi koristi kukuruz sa pivom i kukuruz sa celerom i sa jednom i drugom kombinacijom ljudi koji pecaju po divljim vodama se kunu u nju..

poz

Link to comment
Share on other sites

Pripremanje kukuruza nije bash tako jednostavno kao shto izgleda,kako ga enzimirati,kako fermentisati,kako sachuvati to su umeca starih majstora i nisu za podcenjivanje.Postoje dve vrste vrenja prilikom fermentacije,jedna je pozeljna i dobra za nashu upotrebu druga nije,treba znati kako prepoznati ovu dobru i kako izbeci onu loshu.Sve to radimo da bi bili shto uspeshniji na vodi i da bi zadovoljstvo bilo josh vece u ribolovu.Partikle i njihovo pripremanje su velika majstorija po meni, treba poshtovati nechiju volju da svoja iskustva podeli sa nama ako tezimo ka tome da budemo shto uspeshniji.Shala je uvek dobrodoshla ali uz nju bi mogli da napishete i koju rech o tome kako vi to radite pa da se nashalimo i na tu temu.:good:

 

Neso ovde si objasnio pogotovo za enzimiranje :D,i ako nije problem objasni losu i dobro fermentaciju i kako da je prepoznamo.. bas sam znatizeljan

 

Mnogi ribari su culi za ukiseljeni kukuruz i ostale mamce, ali kladim se i vjerujem da 90% njih ne zna sta je to zapravo te grese umnogome kod ovakvog pristupa.

Da bi ukiseljen mamac bio lovan potrebna mu je odredjena mjera kiselosti, tacnije Ph 4, a i da takav ostane jer varijacija prema gore ili dole, nikako nevalja zato i nemamo rezultata.

 

Sta se zapravo desava prilikom kiseljenja odnosno prilikom procesa fermentacije:

Zahvaljujuci radu mikroorganizama prisutnih u vazduhu dolazi do promjene njegove strukture, a preporucljivo je sledece:

Da prvo krenu bakterije mlijecno kiselog vrenja te svojim enzimima pocnu da razgradjuju secer, te se kod idealnih uslova pretvara u mlijecnu kiselinu, e bas tu je potrebno sve zaustaviti jer je mamac idealan, a mala prisutnost sircetne kiseline ne smeta toliko, ali sta nastupa dalje..

Mamac nastavlja sa fermentacijom jer nemoze dugo da ostane u gore navedenoj fazi koja je idealna za ribolov, na nasu nesrecu nastupaju bakterije kiselog vrenja i razgradjuju ugljene hidrate na sircetnu kiselinu i alkohol sto nikako nije dobro za riblji organizam, na samom kraju dolazi jos gore bakterije buterno kiselog vrenja, a mamac poprima uzegli kiseli miris zato sto su svi ugljeni hidrati koji su ostali degradirani u buternu kiselinu te poprima cestice toksicnog otpada kao sto su vodonik, ugljen dioksid i ostali tipovi bakterija i gljivica koji su otrovni. Takav mamac nema dovoljno mlijecne kiseline koja bi ih prirodno konzervirala, te ga je potrebno baciti, ali ne u vodu vec u kantu za smece!

Poznati ribolovci ovakve mamce prave potpuno drugacije te ih tretiraju raznim aminokiselinama, te raznim stimulatorima apetita za ribu. Imamo i neke proizvode koji su potpuno termostabilni pa ih mozemo koristiti i u boilama. U sustini potreban nam je rad korisnih bakterija i gljivica kao i ljudima poput jogurta.

Bitno je da ribi postavimo obilan i uravnotezen svedski sto koji varira od godisnjeg doba, a samim tim i lokacije te drugih prirodnih faktora.

Sve nase zrnevlje, zitarice, bobice i sjemenke mozemo kuvati, peci, a neke koristiti i sirove.

 

Mnogi ribolovci prave smese te razne pogace od zrnevlja, a pozeljno ih je koristiti sa boilama te peletima kako bi dobili pravi ucinak.

Bistro.

Link to comment
Share on other sites

10 kg kukuruza,odstojati bar 2 dana u vodi,kako pije tako dodavati da uvek bude preko kukuruza

Postoji fora sa sodom bikarbonom staviti bukvalnu kasicicu u vodu u kojoj se kuva,efekat brze raskuvavanje i krace vreme kuvanja,to sam ranije radio,nisam nasao da je greska ...

Ali sam to izbacio..

Kukuruz kuvati min 3 sata,kada prva zrna pocnu da pucaju,skinuti sa vatre,sipati u jupolku,poklopiti i najbolje ostaviti preko noci da se lepo potpari,ubaciti par kasika carpixa

Kada pravim spod mix na 10 kg kukuruza ubacujem konoplju 1,5 do 2 kg ona se posebno kuva jer joj treba najmanje vremena da se raskuva,zablje graskove 1,5 do 2 kg,0,5 kg psenice,50 do 100 grama nigera,2,3 kg secerca i na kraju minimum 0.5 kg mleka u prahu...

Sto se tice fermentacije istog sto kaze nesa,pa neso postupak od odstojavanja kukuruza 2 dana,preko kuvanja,i odlaska na pecanja prodje bar 3 dana tako da fermentacija vec krece posle 2 dana pecanja sto ukupno iznosi 5,ali sve posle toga pocinje da zaudara,zavisnosti od doba godine i ranije i nije mi vise atraktivno jer znamo sta se desava kada se kukuruz ukiseli i saran ga uzima,pocinje da boluje i nejede vise,sto nije dobro po nas ,najvise volim kada se zrna lepo raskuvaju jer bolje primaju aditive koje ubacujemo,uvek se odabere bar 30-tak ehtra krupnih zrna koja idu na udicu...

Postoji jos jedna fora koju dosta ljudi koristi kukuruz sa pivom i kukuruz sa celerom i sa jednom i drugom kombinacijom ljudi koji pecaju po divljim vodama se kunu u nju..

poz

Bobane sa svim se slazem sto si napisao osim da saran boluje i da odbija kukuruz ako je ukiseljen!Mozda taj fermentiran kukuruz nama smrdi ali ja sam bas na takav kukuruz dobijao najvise sarana,a amur ga obozava i jos nikad nisam cuo niti primetio dasu sarani imali neke posledice od fermentiranog (ukiseljenog) kukuruza.Tako nesto se desava onda ako se lovi i hrani na nenatopljenim kukuruzom ili partiklom.Sad dali je potrebno kuvanje kukuruza,dodavanje swetnera, aroma,aminokiselina itd to diriguje jezero a ne mi.Glavno je daje kukuruz pre upotrebe natopljen bio u vodi najmanje 24 sata onda neces naskoditi saranu i obilazice rado tvoj nahranjeni spot da traze zlatna zrna :hi:

Link to comment
Share on other sites

Ne svidja mi se da se zrna rascvetaju ,kukuruz pusti tako sve shto valja u vodu u kojoj se kuva ,a onda ga stavish u sak pa u vodu i lepo ga operesh od svega shto je dobro.Tako rascvetan lakshe otpushta sve shto mu dodash i zanimljiviji je sitnoj beloj ribi.

 

Evo kako bih ja spremio kukuruz.10kg potopim u kantu i ako imam enzime stavim dve supene kashike i izmesham dobro i tako stoji dva dana uz povremeno meshanje,ako nema onda tri -cetiri dana.Prilikom kuvanja gledam kad pocne da pije vodu da mu dodam 2 kg secera i 2kg izblendiranog secerca (izblendiram ga zajedno sa vodicom iz konzerve).Tako ga kuvam dok u zrnu ne nestane belo i poneko zrno naprsne,onda je kuvanje zavrsheno i moze se dodati sve shto je termostabilno od hemijskih pripravaka.Kantu poklopim i uvijem da shto duze zadrzi temperaturu,tj da se sporije hladi.Tako odstoji dan dva da ''odradl''i onda se moze koristiti,naravno mogu se dodati aminokiselinski i drugi termonestabilni dodaci u ovoj fazi kad je kukuruz hladan.

Kod kukuruza je najvaznija fermentacija(ono da ''odradi'')jer samo kuvanjem njegova svarljivost se neznatno povecava a fermentacijom dosta,kao i nutritivna vrednost.Par sati stajanja posle kuvanja nije dovoljno za taj proces,caprix ili atratcix su svakako dobri ali da duze odstoji u njemu.Ovako spremljen daje mi odlicne rezultate ,naravno uz dodavanje partikli obavezno.:hi:

brate neso ja mislim da je cela fora u pripremi kukuruza u vodi. Ja odem u prolom banju uzmem vodu iu njoj kuvam.ako je dobra za bubrege za kukuruz je EKSTRA procisti kukuruz od svih pesticida sa kojima je prskan uranoj fazi.Izgleda sasavo ali daje riba sarani ga toliko traze da nemogu da postignem da skuvam toliku kolicinu probaj pa se cujemo.

Link to comment
Share on other sites

brate neso ja mislim da je cela fora u pripremi kukuruza u vodi. Ja odem u prolom banju uzmem vodu iu njoj kuvam.ako je dobra za bubrege za kukuruz je EKSTRA procisti kukuruz od svih pesticida sa kojima je prskan uranoj fazi.Izgleda sasavo ali daje riba sarani ga toliko traze da nemogu da postignem da skuvam toliku kolicinu probaj pa se cujemo.

 

Ja uzimam vodu iz banje Vrujci i dobro se pokazala,ne bih da menjam.:8P

Link to comment
Share on other sites

Bobane sa svim se slazem sto si napisao osim da saran boluje i da odbija kukuruz ako je ukiseljen!Mozda taj fermentiran kukuruz nama smrdi ali ja sam bas na takav kukuruz dobijao najvise sarana,a amur ga obozava i jos nikad nisam cuo niti primetio dasu sarani imali neke posledice od fermentiranog (ukiseljenog) kukuruza.Tako nesto se desava onda ako se lovi i hrani na nenatopljenim kukuruzom ili partiklom.Sad dali je potrebno kuvanje kukuruza,dodavanje swetnera, aroma,aminokiselina itd to diriguje jezero a ne mi.Glavno je daje kukuruz pre upotrebe natopljen bio u vodi najmanje 24 sata onda neces naskoditi saranu i obilazice rado tvoj nahranjeni spot da traze zlatna zrna :hi:

 

Mnogi ribari su culi za ukiseljeni kukuruz i ostale mamce, ali kladim se i verujem da 90% njih ne zna sta je to zapravo te grese umnogome kod ovakvog pristupa.

Da bi ukiseljen mamac bio lovan potrebna mu je odredjena mjera kiselosti, tacnije Ph 4, a i da takav ostane jer varijacija prema gore ili dole, nikako nevalja zato i nemamo rezultata.

 

Sta se zapravo desava prilikom kiseljenja odnosno prilikom procesa fermentacije:

Zahvaljujuci radu mikroorganizama prisutnih u vazduhu dolazi do promjene njegove strukture, a preporucljivo je sledece:

Da prvo krenu bakterije mlijecno kiselog vrenja te svojim enzimima pocnu da razgradjuju secer, te se kod idealnih uslova pretvara u mlijecnu kiselinu, e bas tu je potrebno sve zaustaviti jer je mamac idealan, a mala prisutnost sircetne kiseline ne smeta toliko, ali sta nastupa dalje..

Mamac nastavlja sa fermentacijom jer nemoze dugo da ostane u gore navedenoj fazi koja je idealna za ribolov, na nasu nesrecu nastupaju bakterije kiselog vrenja i razgradjuju ugljene hidrate na sircetnu kiselinu i alkohol sto nikako nije dobro za riblji organizam, na samom kraju dolazi jos gore bakterije buterno kiselog vrenja, a mamac poprima uzegli kiseli miris zato sto su svi ugljeni hidrati koji su ostali degradirani u buternu kiselinu te poprima cestice toksicnog otpada kao sto su vodonik, ugljen dioksid i ostali tipovi bakterija i gljivica koji su otrovni. Takav mamac nema dovoljno mlijecne kiseline koja bi ih prirodno konzervirala, te ga je potrebno baciti, ali ne u vodu vec u kantu za smece!

Poznati ribolovci ovakve mamce prave potpuno drugacije te ih tretiraju raznim aminokiselinama, te raznim stimulatorima apetita za ribu. Imamo i neke proizvode koji su potpuno termostabilni pa ih mozemo koristiti i u boilama. U sustini potreban nam je rad korisnih bakterija i gljivica kao i ljudima poput jogurta.

Bitno je da ribi postavimo obilan i uravnotezen svedski sto koji varira od godisnjeg doba, a samim tim i lokacije te drugih prirodnih faktora.

Sve nase zrnevlje, zitarice, bobice i sjemenke mozemo kuvati, peci, a neke koristiti i sirove.

 

Mnogi ribolovci prave smese te razne pogace od zrnevlja, a pozeljno ih je koristiti sa boilama te peletima kako bi dobili pravi ucinak.

Bistro.

Link to comment
Share on other sites

Mnogi ribari su culi za ukiseljeni kukuruz i ostale mamce, ali kladim se i verujem da 90% njih ne zna sta je to zapravo te grese umnogome kod ovakvog pristupa.

Da bi ukiseljen mamac bio lovan potrebna mu je odredjena mjera kiselosti, tacnije Ph 4, a i da takav ostane jer varijacija prema gore ili dole, nikako nevalja zato i nemamo rezultata.

 

Sta se zapravo desava prilikom kiseljenja odnosno prilikom procesa fermentacije:

Zahvaljujuci radu mikroorganizama prisutnih u vazduhu dolazi do promjene njegove strukture, a preporucljivo je sledece:

Da prvo krenu bakterije mlijecno kiselog vrenja te svojim enzimima pocnu da razgradjuju secer, te se kod idealnih uslova pretvara u mlijecnu kiselinu, e bas tu je potrebno sve zaustaviti jer je mamac idealan, a mala prisutnost sircetne kiseline ne smeta toliko, ali sta nastupa dalje..

Mamac nastavlja sa fermentacijom jer nemoze dugo da ostane u gore navedenoj fazi koja je idealna za ribolov, na nasu nesrecu nastupaju bakterije kiselog vrenja i razgradjuju ugljene hidrate na sircetnu kiselinu i alkohol sto nikako nije dobro za riblji organizam, na samom kraju dolazi jos gore bakterije buterno kiselog vrenja, a mamac poprima uzegli kiseli miris zato sto su svi ugljeni hidrati koji su ostali degradirani u buternu kiselinu te poprima cestice toksicnog otpada kao sto su vodonik, ugljen dioksid i ostali tipovi bakterija i gljivica koji su otrovni. Takav mamac nema dovoljno mlijecne kiseline koja bi ih prirodno konzervirala, te ga je potrebno baciti, ali ne u vodu vec u kantu za smece!

Poznati ribolovci ovakve mamce prave potpuno drugacije te ih tretiraju raznim aminokiselinama, te raznim stimulatorima apetita za ribu. Imamo i neke proizvode koji su potpuno termostabilni pa ih mozemo koristiti i u boilama. U sustini potreban nam je rad korisnih bakterija i gljivica kao i ljudima poput jogurta.

Bitno je da ribi postavimo obilan i uravnotezen svedski sto koji varira od godisnjeg doba, a samim tim i lokacije te drugih prirodnih faktora.

Sve nase zrnevlje, zitarice, bobice i sjemenke mozemo kuvati, peci, a neke koristiti i sirove.

 

Mnogi ribolovci prave smese te razne pogace od zrnevlja, a pozeljno ih je koristiti sa boilama te peletima kako bi dobili pravi ucinak.

Bistro.

 

Al si ga zkomplkovao brateeeeee!!!:blink:

Link to comment
Share on other sites

Ovo sa ph i sličnim teorijama ne drži odavna vodu. Primjera koliko hočeš, ali važnije je ovo drugo. Svaka fermentacija biljnih produkata je pomoć ribi kod varenja, naročito škroba kojega ne vari.

Bilo koja fermentacija, ood onih naših za našu upotrebu, kupus, meso u pacu, vino, itd je uspješna ako je pod kontrolom pravila koje vrijede za tu namirnicu.

Microorganizmi rade veliku stvar u tom procesu ali ito tako neki nus proizvodi njihovog djelovanja mogu biti toksićni.

Možda i najvažnija stvar u gotovo svim tim procesima koje spominjemo je da se odvijaju na ne previsokim temperaturama(iznad 15-18 stupnjeva ako se radi o biljnim tvarima) i da se odvijaju bez prisutva kisika znači dobro zatvoreno. Tada je proces smiren i onaj ciljani trenutak prekida i završetka fermentacije dešava se polagano a negativni procesi microrganizama su spriječeni, neodrživi. Kiseline koje se tada nalaze u fermentiranom proizvodu se u omjerima koji potiću dobru probavu i djeluju afirmantivno na hranu i njenu atraktivnost.

Medij koji dobijemo je adekvatan da ga riba iskoristi i nije nepoznat ribi jer ga susreće pod vodom gdje se tvari razlažu na vrlo sličan naćin.

Ako je sve napravljeno kako treba kukuruz iz takvog fermenta je čist, lijepe boje, i mekan. Na dnu je talog. Ako nije sve kako treba, sok je mutan, kukuruz se raspada. U jednom i drugom slučaju smrdi u vražju mater :D .

Link to comment
Share on other sites

To jeste smrdi ako se dopusti sam zavrsetak dobre fermentacije i pocetak ubudjalosti i raspadanja :DSvaka cast zac

Kužim, samo ako su kontrolirani uvjeti kao što je navedeno ne dolazi do kvarenja. Znaći samo sve treba biti pod kontrolom.

Rade se i boile koje se pripreme da microorganizmi pokrenu sa svojim enzimima kidanje nutritivnih kompleksa. Kada se proces zahukta prekida se smrzavanjem.

Link to comment
Share on other sites

Zanimljivo,ipak je ta fermentacija jako bitna kod pripreme kukuruza a ja mislio da je dovoljno da se skuva dok se zrna ne raspucaju i to je to.:pardon:

Upravu si, dovoljno je i kuhanje. Najprije je gotovo i postiže efekt.

Link to comment
Share on other sites

Ovo sa ph i sličnim teorijama ne drži odavna vodu. Primjera koliko hočeš, ali važnije je ovo drugo. Svaka fermentacija biljnih produkata je pomoć ribi kod varenja, naročito škroba kojega ne vari.

 

 

Raspravljali smo na temu varenja ugljenih hidrata kod sharana tako da ovo moze biti samo tvoje ubedjenje ili mishljenje nikako chinjenica koja odgovara realnosti.Sharan ima pankreas u luchi insulin pa je i te kako u mogucnosti da vari skrob.Chak postoje zagovornici pecanja na takozvane jalove boile kojima je mix baziran na ugljenim hidratima i imaju poprilichno uspeha u ribolovu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Ovo nije moje mišljenje ili ubjeđenje, totalno krivo. Baš je ono drugo, znači činjenica a što se tiče realnosti to je realno več milionima godina. To nisu niti znastvenici trebali dokazati jer to jednostavno tako postoji dugo dugo. Tu tvoju rečenicu ču shvatiti ne kao označavanje mene kao nekog nedovoljno educiranog čovjeka koji se želi baviti nečim o čem nema pojma, nego jednostavno tvoju nedovoljnu upučenost u sve ovo. Meni je ovo preokupacija, još i nešto više. Zadnja rečenica još uz to govori koliko treba čovjek još proniknuti u biće ribe-šarana da bi sve povezao. To se radi stalno, to radiš ti,ja, i još puno nas koji želimo puno više saznanja na tome polju. Puno stvari če onda biti jasnije, več i je. Tko uspije barem malo odvojiti tamo gdje treba ribolov i tov ribe u ribnjacima biti če puno educiraniji i uspješniji u samom ribolovu.

Sad konkretna rasprava, bez rečenica tipa netko je rekao, čuo sam i slično. Citirajmo one koji su u tome gorem na vrhu.

 

Ovakvih rasprava ima dosta, vari li ili ne. Isto tako voljeli bi šaranu nadodati tko zna što što on nema. On gušteraču ili ti pankreas kao samo stalan organ nema, ima neke ostatke sličnog tkiva na jetri. No to nije moj posao objašnjavati svakome ponaosob zato postoje slike presjeka šarana pa tko hoće može istraživati da pronađe nešto takvo.

 

Podatke o iskorištavanju škrobne hrane nisam smilio ili osmislio ja nego znanstvenici, a prije njih priroda i bog.

Ja upotrebljavam njihova iskustva, ista ona koja upotrebljavaju oni koji rade hranu za takvu istu ribi, i to na milione tona. Ne ko mi i naše količine.

Oni su stavili škrobne produkte u relaciju tehničke potrebe u izradi hrane za ribe, a tek na drugom mjestu energetsku vrijednost.

 

Zato treba znati:

 

Žitarice su zastupljene u visokom udelu u smesama za ishranu životinja. Skrob je glavni sastojak zrna žita, i bogat izvor energije za gajene životinje (Svihus i sar., 2005.). Zbog toga je važno poznavati njegovo ponašanje, kako u digestivnom sistemu životinja, tako i prilikom različitih tehnoloških procesa: mlevenja, kondicioniranja, ekstrudi- ranja, peletiranja, sušenja, hlađenja.

 

Pravilnim procesiranjem postiže se poboljšanje nutritivne vrednosti hrane za životinje jer se različite komponente (skrob, proteini, vlakna) prevode u svarljiviji oblik. Takođe, postižu se i optimalne fizičke osobine proizvedene hrane. Međutim, suviše intenzivan ili suviše dug tretman može dovesti do smanjenja nutritivne vrednosti i pogoršavanja fizičkih osobina gotovog proizvoda. Treba voditi računa da se u većoj meri ne umanji nutritivna vrednost prilikom podešavanja procesnih parametara u cilju dobijanja što boljih fizičkih karakteristika.

.

Razlaganje skroba u digestivnom sistemu životinja

Skrob je osnovni izvor energije u ishrani svih gajenih životinja, izuzev riba. Želatinizacija(kuhani kukuruz) značajno povećava podložnost skroba enzimskoj razgradnji u digestivnom sistemu zbog gubitka kristalne strukture, čime se olakšava hidratacija i delovanje digestivnih enzima. Koeficijent korelacije 0,96 je utvrđen između količine želatinizovanog skroba i njegove podložnosti amilolitičkoj razgradnji.

 

Razgradnja skroba kod monogastričnih životinja (psi, mačke, živina, svinje) praktično u potpunosti se odvija u tankom crevu. Kod preživara, deo skroba razlaže želudačna mikroflora (mikroflora rumena-buraga) i koristi za svoje energetske potrebe. Razgradnja u rumenu treba da bude ograničena kako bi se izbegla acidoza (nizak pH) rumena i da bi dovoljna količina bila na raspolaganju za razgradnju u tankom crevu, za energetske potrebe životinje. Razgradnja skroba u tankom crevu odvija se pod dejstvom α-amilaze, dekstrinaze i glukoamilaze, pri čemu je kod nekih životinjskih vrsta α-amilazna aktivnost prisutna u pljuvački, tako da već u ustima dolazi do manjeg stepena razgradnje skroba (Svihus i sar., 2005.).

 

Kod monogastričnih životinja, različite kategorije životinja imaju različitu sposobnost razgradnje skroba. Tako je mesojedima (psi, mačke) potrebno obezbediti viši stepen želatinizacije nego svinjama ili živini. Ribe imaju veoma malu sposobnost razgradnje skroba, čak i kad je želatinizovan, tako da mu je osnovna funkcija uloga veziva u peletama. Takođe, količinom skroba određuje se iznos ekspanzije materijala pri ekstrudiranju. Time mu se podešava gustina i tako dobija tonuća ili plivajuća hrana za ribe (Veldman i sar., 1993.)

 

Operacije koje se koriste u savremenoj proizvodnji hrane za životinje su: mlevenje, kondicioniranje, flekičenje, peletiranje, ekstrudiranje i ekspandiranje. Ove operacije mogu uticati na podložnost skroba razgradnji u digestivnom sistemu menjanjem njegovih karakteristika i interakcijom sa drugim komponentama smeše.

Parnim kondicioniranjem, a zatim peletiranjem može se postići količina želatinovanog skroba između 1-20%. To je nedovoljno da bi se značajnije uticalo na povećanje svarljivosti skroba i poboljšanje fizičkih karakteristika dobijenih peleta. Istraživanjima je utvrđeno da dolazi do značajnog povećanja kvaliteta peleta kada se povećava sadržaj želatinizovanog skroba u smesi koja se peletira. To ukazuje na potencijal skroba da deluje kao vezivno sredstvo kada je želatinizovan.

Žitarice koje ulaze u sastav hrane za kućne ljubimce i ribe takođe je potrebno ekstrudirati s obzirom da je razlaganje skroba u digestivnom sistemu ovih životinja znatno slabije (Robinson, 1970.), pri čemu se ovde najčešće radi ekstrudiranje komletne smese.

Proizvodnja hrane za ribe znatno je složenija u odnosu na proizvodnju hrane za ostale kategorije životinja. Razlozi su sledeći:

• Ribe imaju veoma kratak digestivni sistem, te im je neophodna lako svarljiva hrana.

• Takođe, hrana treba da bude lako svarljiva i da bi se postiglo njeno što bolje iskorišćenje, kako bi zagađivanje vode izlučevinama ribe bilo što manje.

• Veličina i oblik peleta treba da su prilagođeni veličini ribe. Dok su kopnenim životinjama, npr. svinjama ili živini, potrebne dve veličine čestica hrane u toku života, ribama može biti neophodno i do 12 različitih veličina, između 0,05 i 12 mm.

• Gustina proizvedene hrane određuje da li će ona plivati ili tonuti i to je veoma značajna karakteristika s obzirom da različite vrste riba zahtevaju zahtevaju različite osobine plivanja/tonjenja hrane. Neke vrste kozumiraju hranu samo na dnu i njima je potrebna tonuća hrana, npr. šaran.

• Grabljivice poput lososa „hvataju” hranu dok ona sporo tone, a ne konzumiraju hranu koja padne na dno.

Pojedine vrste konzumiraju hranu veoma sporo zbog čega ona mora biti veoma stabilna u vodi…

Skrob je osnovni ugljeni hidrat u hrani za ribe i sadržaj se kreće od 5 do 60%. Primarna uloga mu je da deluje kao vezivo u peletiranoj hrani kao i da dovede do ekspanzije, dok je na drugom mestu njegova energetska uloga. Da bi ostvario svoju funkciju, skrob mora biti adekvatno želatinizovan u procesu ekstrudiranja. Preduslov za dobru svarljivost i visok stepen modifikacije skroba je veoma fino mlevenje.

 

To su znastvene činjenice. Nisam koristio nešto što je netko u svome filozofskom promišljanju dokučio. Ovdje se radi jednostavno o velikim potrebama i industrije i struke da bi bili uspješnio, da bi opstali na nekom polju. Na kraju krajeva, priroda je to tako odredila, po meni sve upućuje na to (digestivni trakt, organi, toplokrvna – hladnokrvna životinja, itd) samo netko želi preskočiti sve znastvene krugove i iz dubone svoje fotelje nešto napisati i ostati živ. To se naravno ne odnosi na tebe neso, te teorije jako su dobro poznate odavna i još kruže bez obzira na sva današnja dostignuća na polju istraživanja hrane za životinje. Biologija i patologija riba odavna je obrađena.

Samo se radi o par rijeći koje se ponekad stavi na krivo mjesto i mijenjaju kontekst. Jedno je ipak najvažnije. Varenje škrobnih produkata kod šarana nebi uopče trebala biti naša preokupacija u slaganju mikseva. Naravno, misli se na onaj nutritivni dio. Najveća odlika te tvari je definitivno tehnička. Samo upotrebljavanjem visoko modificiranih(obrađenih) namirnica sa škrobom možemo u jednom malom dijelu tu tvar imati kao izvor energije konkretno kod šarana. Ali isto tako tako modificirane namirnice uvelike pomažu tehničku stranu miksa.

Mi ih koristimo kao instant kukuruzni griz što stalno i upornom guram jer je puno kvalitetniji po svim pitanjima za ribu i za naš posao rolanja boila.

U prilogu ču zalijepiti sliku presjeka šarana samo radi toga da se vide organi koje šaran ima pa sam time i one koje nema.

post-2513-0-22924600-1298283729_thumb.jpg

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/e/b/eb0c6c2a259c3e1053be7eb38662d338_view_l.jpg

 

PripremaVrijeme pripreme:60 min

1

Kukuruz očistite, nalite vodom, posolite je i kuvajte oko 40 minuta, a 10 min pred kraj kuvanja dodajte joj konzervans.

2

Izvadite i ostavite da se ocedi.

3

Ukoliko ne zelite da ga ostavljate sa klipovima onda ga polako okrunite, smestite ga u teglu i zalite ključalom posoljenom i pošećerenom vodom.

4

Količinu šećera odredite sami, ja stavim samo kocku šećera, jer nevolim kad je previše slatkast.

5

Tegle zatvoriti i čuvati na uobičajen način.

Posluživanje

Dok ne dođe on na red, recept će krasiti ova sličica :))

Prijatno!

Sastojci mladi kukuruz da napuni veći lonac za kuvanje 1-2 kašikesoli 2-3kocke šećera 1/2 kesicekonzervansa 2-3 l vode za presolac

Link to comment
Share on other sites

Ovo nije moje mišljenje ili ubjeđenje, totalno krivo. Baš je ono drugo, znači činjenica a što se tiče realnosti to je realno več milionima godina. To nisu niti znastvenici trebali dokazati jer to jednostavno tako postoji dugo dugo. Tu tvoju rečenicu ču shvatiti ne kao označavanje mene kao nekog nedovoljno educiranog čovjeka koji se želi baviti nečim o čem nema pojma, nego jednostavno tvoju nedovoljnu upučenost u sve ovo. Meni je ovo preokupacija, još i nešto više. Zadnja rečenica još uz to govori koliko treba čovjek još proniknuti u biće ribe-šarana da bi sve povezao. To se radi stalno, to radiš ti,ja, i još puno nas koji želimo puno više saznanja na tome polju. Puno stvari če onda biti jasnije, več i je. Tko uspije barem malo odvojiti tamo gdje treba ribolov i tov ribe u ribnjacima biti če puno educiraniji i uspješniji u samom ribolovu.

Sad konkretna rasprava, bez rečenica tipa netko je rekao, čuo sam i slično. Citirajmo one koji su u tome gorem na vrhu.

 

Ovakvih rasprava ima dosta, vari li ili ne. Isto tako voljeli bi šaranu nadodati tko zna što što on nema. On gušteraču ili ti pankreas kao samo stalan organ nema, ima neke ostatke sličnog tkiva na jetri. No to nije moj posao objašnjavati svakome ponaosob zato postoje slike presjeka šarana pa tko hoće može istraživati da pronađe nešto takvo.

 

Podatke o iskorištavanju škrobne hrane nisam smilio ili osmislio ja nego znanstvenici, a prije njih priroda i bog.

Ja upotrebljavam njihova iskustva, ista ona koja upotrebljavaju oni koji rade hranu za takvu istu ribi, i to na milione tona. Ne ko mi i naše količine.

Oni su stavili škrobne produkte u relaciju tehničke potrebe u izradi hrane za ribe, a tek na drugom mjestu energetsku vrijednost.

 

Zato treba znati:

 

Žitarice su zastupljene u visokom udelu u smesama za ishranu životinja. Skrob je glavni sastojak zrna žita, i bogat izvor energije za gajene životinje (Svihus i sar., 2005.). Zbog toga je važno poznavati njegovo ponašanje, kako u digestivnom sistemu životinja, tako i prilikom različitih tehnoloških procesa: mlevenja, kondicioniranja, ekstrudi- ranja, peletiranja, sušenja, hlađenja.

 

Pravilnim procesiranjem postiže se poboljšanje nutritivne vrednosti hrane za životinje jer se različite komponente (skrob, proteini, vlakna) prevode u svarljiviji oblik. Takođe, postižu se i optimalne fizičke osobine proizvedene hrane. Međutim, suviše intenzivan ili suviše dug tretman može dovesti do smanjenja nutritivne vrednosti i pogoršavanja fizičkih osobina gotovog proizvoda. Treba voditi računa da se u većoj meri ne umanji nutritivna vrednost prilikom podešavanja procesnih parametara u cilju dobijanja što boljih fizičkih karakteristika.

.

Razlaganje skroba u digestivnom sistemu životinja

Skrob je osnovni izvor energije u ishrani svih gajenih životinja, izuzev riba. Želatinizacija(kuhani kukuruz) značajno povećava podložnost skroba enzimskoj razgradnji u digestivnom sistemu zbog gubitka kristalne strukture, čime se olakšava hidratacija i delovanje digestivnih enzima. Koeficijent korelacije 0,96 je utvrđen između količine želatinizovanog skroba i njegove podložnosti amilolitičkoj razgradnji.

 

Razgradnja skroba kod monogastričnih životinja (psi, mačke, živina, svinje) praktično u potpunosti se odvija u tankom crevu. Kod preživara, deo skroba razlaže želudačna mikroflora (mikroflora rumena-buraga) i koristi za svoje energetske potrebe. Razgradnja u rumenu treba da bude ograničena kako bi se izbegla acidoza (nizak pH) rumena i da bi dovoljna količina bila na raspolaganju za razgradnju u tankom crevu, za energetske potrebe životinje. Razgradnja skroba u tankom crevu odvija se pod dejstvom α-amilaze, dekstrinaze i glukoamilaze, pri čemu je kod nekih životinjskih vrsta α-amilazna aktivnost prisutna u pljuvački, tako da već u ustima dolazi do manjeg stepena razgradnje skroba (Svihus i sar., 2005.).

 

Kod monogastričnih životinja, različite kategorije životinja imaju različitu sposobnost razgradnje skroba. Tako je mesojedima (psi, mačke) potrebno obezbediti viši stepen želatinizacije nego svinjama ili živini. Ribe imaju veoma malu sposobnost razgradnje skroba, čak i kad je želatinizovan, tako da mu je osnovna funkcija uloga veziva u peletama. Takođe, količinom skroba određuje se iznos ekspanzije materijala pri ekstrudiranju. Time mu se podešava gustina i tako dobija tonuća ili plivajuća hrana za ribe (Veldman i sar., 1993.)

 

Operacije koje se koriste u savremenoj proizvodnji hrane za životinje su: mlevenje, kondicioniranje, flekičenje, peletiranje, ekstrudiranje i ekspandiranje. Ove operacije mogu uticati na podložnost skroba razgradnji u digestivnom sistemu menjanjem njegovih karakteristika i interakcijom sa drugim komponentama smeše.

Parnim kondicioniranjem, a zatim peletiranjem može se postići količina želatinovanog skroba između 1-20%. To je nedovoljno da bi se značajnije uticalo na povećanje svarljivosti skroba i poboljšanje fizičkih karakteristika dobijenih peleta. Istraživanjima je utvrđeno da dolazi do značajnog povećanja kvaliteta peleta kada se povećava sadržaj želatinizovanog skroba u smesi koja se peletira. To ukazuje na potencijal skroba da deluje kao vezivno sredstvo kada je želatinizovan.

Žitarice koje ulaze u sastav hrane za kućne ljubimce i ribe takođe je potrebno ekstrudirati s obzirom da je razlaganje skroba u digestivnom sistemu ovih životinja znatno slabije (Robinson, 1970.), pri čemu se ovde najčešće radi ekstrudiranje komletne smese.

Proizvodnja hrane za ribe znatno je složenija u odnosu na proizvodnju hrane za ostale kategorije životinja. Razlozi su sledeći:

• Ribe imaju veoma kratak digestivni sistem, te im je neophodna lako svarljiva hrana.

• Takođe, hrana treba da bude lako svarljiva i da bi se postiglo njeno što bolje iskorišćenje, kako bi zagađivanje vode izlučevinama ribe bilo što manje.

• Veličina i oblik peleta treba da su prilagođeni veličini ribe. Dok su kopnenim životinjama, npr. svinjama ili živini, potrebne dve veličine čestica hrane u toku života, ribama može biti neophodno i do 12 različitih veličina, između 0,05 i 12 mm.

• Gustina proizvedene hrane određuje da li će ona plivati ili tonuti i to je veoma značajna karakteristika s obzirom da različite vrste riba zahtevaju zahtevaju različite osobine plivanja/tonjenja hrane. Neke vrste kozumiraju hranu samo na dnu i njima je potrebna tonuća hrana, npr. šaran.

• Grabljivice poput lososa „hvataju” hranu dok ona sporo tone, a ne konzumiraju hranu koja padne na dno.

Pojedine vrste konzumiraju hranu veoma sporo zbog čega ona mora biti veoma stabilna u vodi…

Skrob je osnovni ugljeni hidrat u hrani za ribe i sadržaj se kreće od 5 do 60%. Primarna uloga mu je da deluje kao vezivo u peletiranoj hrani kao i da dovede do ekspanzije, dok je na drugom mestu njegova energetska uloga. Da bi ostvario svoju funkciju, skrob mora biti adekvatno želatinizovan u procesu ekstrudiranja. Preduslov za dobru svarljivost i visok stepen modifikacije skroba je veoma fino mlevenje.

 

To su znastvene činjenice. Nisam koristio nešto što je netko u svome filozofskom promišljanju dokučio. Ovdje se radi jednostavno o velikim potrebama i industrije i struke da bi bili uspješnio, da bi opstali na nekom polju. Na kraju krajeva, priroda je to tako odredila, po meni sve upućuje na to (digestivni trakt, organi, toplokrvna – hladnokrvna životinja, itd) samo netko želi preskočiti sve znastvene krugove i iz dubone svoje fotelje nešto napisati i ostati živ. To se naravno ne odnosi na tebe neso, te teorije jako su dobro poznate odavna i još kruže bez obzira na sva današnja dostignuća na polju istraživanja hrane za životinje. Biologija i patologija riba odavna je obrađena.

Samo se radi o par rijeći koje se ponekad stavi na krivo mjesto i mijenjaju kontekst. Jedno je ipak najvažnije. Varenje škrobnih produkata kod šarana nebi uopče trebala biti naša preokupacija u slaganju mikseva. Naravno, misli se na onaj nutritivni dio. Najveća odlika te tvari je definitivno tehnička. Samo upotrebljavanjem visoko modificiranih(obrađenih) namirnica sa škrobom možemo u jednom malom dijelu tu tvar imati kao izvor energije konkretno kod šarana. Ali isto tako tako modificirane namirnice uvelike pomažu tehničku stranu miksa.

Mi ih koristimo kao instant kukuruzni griz što stalno i upornom guram jer je puno kvalitetniji po svim pitanjima za ribu i za naš posao rolanja boila.

U prilogu ču zalijepiti sliku presjeka šarana samo radi toga da se vide organi koje šaran ima pa sam time i one koje nema.

 

Prema Ostroumovoj i sur. (1980) kod li��inki do

10 mg probavni trakt nije dobro razvijen. Aktivnost

crijevnih proteaza je veoma slaba, a guštera��a nije

potpuno formirana. Kod li��inki mase od 50 do 60

mg sadržaj proteoliti��kih enzima u crijevu je

nekoliko puta pove��an, što je rezultat aktivnosti

guštera��e.

ceo text na http://hrcak.srce.hr/file/3377

 

 

 

Sharan ima organ koji se naziva hepatopankreas ili dva organa u jednom(jetra i pankreas) pa je sposoban,kao svadhtojed, da vari ugljene hidrate a mahanje struchnom literaturom koju mnogi ne razumeju na mene ne ostavlja utisak.:drinks:

Link to comment
Share on other sites

Pripremanjem kukuruza pokushavamo da poboljshamo njegovu svarljivost kod sharana.Ako on ne moze da vari skrob onda je kukuruz totalni promashaj u prihrani sharana zbog dole navedenog sastava istog.Jedino ostaje pitanje zashto ga veoma rado uzima kad mu 60 - 85 posto njegovog sastava nichemu ne koristi?

 

. Zbog visokog sadrzaja skroba, srazmerno velike zastupljenosti ulja i malo celuloze kukuruz je izrazito energetsko hranivo, cija je svarljivost organske materije i do 90%. Ovako velika svarljivost je izmedju ostalog i rezultat malog sadrzaja sirove celuloze (oko 2%). Zrno kukuruza sadrzi 60-85% ugljenih hidrata. U odnosu na njihovu ukupnu kolicinu, skroba ima oko 80%, a ostalo su pentozani, dekstrin, saharoza i hemiceluloza

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Prema Ostroumovoj i sur. (1980) kod li��inki do

10 mg probavni trakt nije dobro razvijen. Aktivnost

crijevnih proteaza je veoma slaba, a guštera��a nije

potpuno formirana. Kod li��inki mase od 50 do 60

mg sadržaj proteoliti��kih enzima u crijevu je

nekoliko puta pove��an, što je rezultat aktivnosti

guštera��e.

ceo text na http://hrcak.srce.hr/file/3377

 

 

 

Sharan ima organ koji se naziva hepatopankreas ili dva organa u jednom(jetra i pankreas) pa je sposoban,kao svadhtojed, da vari ugljene hidrate a mahanje struchnom literaturom koju mnogi ne razumeju na mene ne ostavlja utisak.:drinks:

neso kao taprtar si vrh broli si mi uradio vrh ostavi sarana na miru teoriju si dobro naucio pokazi se u praksi. Zacu svaka cast,njega i Zeljka Spasica cenim kao ribice a ti ako slusas mozes nesto i da naucis jer kazu covek se uci dok je ziv i opet umire gluuuup.

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...